Ciljevi u energetskoj učinkovitosti u Europskoj uniji i u Hrvatskoj do te su mjere 'nabrijani' novom Direktivom o energetskim svojstvima zgrada da će ih biti nemoguće ostvariti bez velikog angažmana privatnog kapitala, zaključeno je na konferenciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju i REGEA-e koja se danas održala u Zagrebu. Fokus je bio na održivom financiranju i provedbi projekata. Izazova ne manjka baš na svim razinama. Gore spomenuta će se Direktiva, o minimalnim standardima energetskih svojstava potrošnje primarne ili isporučene energije u nacionalno zakonodavstvo trebati transponirati u roku od dvije godine te krenuti s ciljem obnove 43 % stambenih zgrada koje imaju najlošija energetska svojstva.
Naime, prema dugoročnoj strategiji obnove nacionalnog fonda zgrada do 2030. Hrvatska bi trebala do kraja desetljeća obnoviti preko trideset milijuna četvornih metara zgrada, od čega dvije trećine čine stambene zgrade. Godišnje, to je tri milijuna stambenih i milijun nestambenih kvadrata.
Prosječna stopa obnove do tada bi se trebala popeti sa sadašnjih 2 % na potrebna 3 %, a Hrvatska je zapravo već sada u povoljnijoj situaciji nego mnoge druge zemlje, jer trenutno provodi brojne obnove javnih zgrada nakon potresa. Zato je već postotak obnove tako visok, iako obnova u stambenom sektoru dosta zaostaje za javnim zgradama. Da bi se obnovilo sve te silne zgrade, prije koju godinu se procjenjivalo da je nužno uložiti gotovo 10 milijardi eura do 2030., no cijene su u međuvremenu porasle, a ističe se i da je dosegnut maksimum koliko postojeća građevinska operativa u zemlji uopće može napraviti.
Nedostaje privatni kapital
Preko OPKK 2014.-2020. obnovljeno je više od 1,3 mil. kvadrata višestambenih zgrada s 15.400 kućanstva, a u javnom sektoru obnovljeno je 1,7 milijuna kvadrata. To se obnovama u potresu poboljšalo i velik broj projekata je u tijeku, no to i dalje nije dovoljno. Čini se da bi prema EU ciljevima energetska obnova trebala ubaciti u 'warp-brzinu', što je trenutno tehnički i financijski nemoguće. Ana Zorić iz Ministarstva financija je istaknula da je nužno da na svaki euro EU granta ili zajma dođu čak tri eura privatnog kapitala.
ESCO je imao određenog uspjeha u Hrvatskoj, ali ne dovoljno jer se nažalost pokazao prekompleksan u provedbi, a privatne banke i financijski fondovi polako se bude iz sna jer ih na to prisiljava EU regulativa. Damir Vuletić iz APN-a je istaknuo da je nužna pomoć privatnog kapitala i uspostava održivog okvira za razvoj modela energetske usluge, osobito ciljajući na javne zgrade veće od 750 četvornih metara. Pozitivnim primjera ESCO-a ima: KBC Firule, splitski bazen, Sveučilište Sjever, OB Varaždin, Policijska akademija... Uz to, treba moći certificirati i dokazati održivost projekata i investicija, a u HSZG-u kažu da tu ne bi trebalo biti poteškoća.
Velik utjecaj obnove na BDP
Sve su to izazovi s kojima se zemlja susreće u energetskoj obnovi, usprkos činjenici da su do sada uložena iznimno velika sredstva. Treba istaknuti da je Hrvatska prva u EU po apsorpciji novca preko Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, te druga iza Grčke po značaju utjecaja tih sredstava na BDP. Iz NPOO u obnovu od potresa i energetsku obnovu zgrada predviđeno je cca 2 mlrd. eura, a idući financijski instrument EU koji će se moći koristiti za obnovu, osim OPKK 2021.-2027., bit će Socijalni fond za klimatsku politiku, u kojem je predviđeno 65 mlrd. eura, od čega se očekuje milijarda eura za Hrvatsku.
Sredstva za obnove dolaze i od prodaje emisijskih jedinica preko FZOEU-a. Ulagano je lani i ove godine u obnovu obiteljskih kuća, energetsko siromaštvo i višestambene zgrade. Irena Križ Šelendić iz MPUGI-a najavila je da bi do kraja godine trebao biti iz nacionalnih sredstava financiran još jedan krug natječaja za energetsku obnovu višestambenih zgrada. Opseg mjera koje se mogu financirati stalno se povećava, što je bitno za veće višestambene zgrade, ali cijena radova je znatno porasla.
Komentirala je natječaj za energetsku obnovu obiteljskih kuća vrijedan 120 mil. eura, rekavši da se primjećuje oprez i financijsku slabost prijavitelja, koji biraju samo jednu ili dvije mjere, ne i cjelovite obnove, iako je postotak sufinanciranja vrlo visok. EIB je predstavio financijski instrument ELENA koji se provodi na pet projekata u Zagrebu s uspjehom tu je pozvao gradove da im se jave, a HBOR je istaknuo da se konačno četvrtina njihovih projekata lani odnosila na održivo financiranje.
