Britanija je po prvi puta u 44 godine postala neto izvoznik energije

Prema nedavno objavljenim najnovijim podacima za Veliku Britaniju, proizlazi da je ta zemlja lani, po prvi puta nakon 44 godine, postala neto izvoznik električne energije. Velika Britanija (ne računajući Sjevernu Irsku, koja je dio irske elektroenergetske mreže), od 2021. doživjela je pad potrošnje od 4%, što je treći najveći godišnji pad nakon 2008 i pandemijske 2020.

To je potražnju dovelo na razine koje su zadnji puta primijećene 80-ih godina prošlog stoljeća ili 18% manje od vrhunca potrošnje iz 2005. Prije dvije godine, u jeku pandemije, smatralo se da potražnja više nikad neće biti tako niska, no to se pokazalo pogrešnim. Smatra se da je situacija s potrošnjom takva zbog visokih cijena i rasta troškova života. 

Međutim, Britanija se premetnula iz neto uvoznika u neto izvoznika električne energije. Zemlja ima nekoliko interkonekcijskih kabela - najstariji iz 1961. je povezuje s Francuskom, dva s Irskom, jedan s Belgijom i Nizozemskom, a položen je i još jedan s Francuskom. Očekuje se izgradnja kabela s Danskom i njegovo puštanje u rad do kraja godine.

Tek 5% uvoza godišnje

Prosječno, Britanija je iz uvoza pokrivala oko 5% potreba za električnom energijom. No, ove godine premetnula se u izvoznika - 2021. iz Francuske je uvezeno 14 TWh, dok je lani u Francusku izvezeno 10 TWh. Razlika od 24 TWh iz jedne interkonekcije prosječno je jednaka količini koju godišnje potroši Škotska, odnosno koliko se u godinu dana proizvede u Britaniji iz kopnenih vjetroelektrana. 

Francuska se lani borila s 57% zatvorenih proizvodnih kapaciteta, a i dalje je 15 od 56 reaktora van pogona. Britanija je lani raspolagala s rekordnom količinom proizvodnje iz obnovljivaca (vjetroelektrane su proizvele rekordnih 77 TWh) a i proizvodnja iz ugljena je bila više nego prethodnih godina. Britanija trenutno 40% potrošnje zadovoljava iz obnovljivaca a čekuje se da će za koju godinu Britanija većinu potražnje moći zadovoljiti iz tih izvora.