Japan je donio novi zakon kojim omogućuje da nuklearni reaktori rade dulje od dosadašnjeg ograničenja od 60 godina, uvedenog nakon katastrofe u Fukushimi 2011. godine. Tadašnji potres i tsunami na sjeveroistoku zemlje potaknuli su strože sigurnosne mjere, no aktualne energetske okolnosti i ciljevi klimatske neutralnosti do 2050. doveli su do promjene pristupa.
Prema novim pravilima, produljenje rada reaktora bit će moguće uz suglasnost nadležnog regulatora, i to u kraćim vremenskim intervalima, što omogućuje fleksibilnije upravljanje starim postrojenjima. Iako je Japan dugo najavljivao smanjivanje ovisnosti o nuklearnoj energiji, taj je cilj u veljači izbrisan iz službene energetske strategije.
Plan koji je tada usvojen predviđa da će nuklearna energija do 2040. godine činiti oko petinu ukupne proizvodnje električne energije, što je značajan porast u odnosu na prethodne godine. Dio razloga leži i u sve većoj potražnji za električnom energijom, potaknutoj razvojem tehnologija poput umjetne inteligencije.
Inače, većina svjetskih reaktora prvotno je licencirana na 40 godina rada, a mogućnosti za njihovo produljenje u praksi ovise o državi i tehničkom stanju postrojenja. Kada su dizajnirani reaktori koji su i danas u uporabi, nije se očekivalo da će im biti potreban radni vijek dulji od 40 ili 60 godina – pretpostavljalo se da će tehnološki napredak donijeti nove, naprednije sustave. Ipak, kako se energetski izazovi mijenjaju, sve više država razmatra upravo ovakve produžene opcije.
