Država, gospodarstvo i akademska zajednica dijelovi su čarobnog trokuta koji svako društvo vuče prema naprijed. Pritom je iznimno bitna kvalitetna suradnja sva tri kuta tog geometrijskog lika. U protivnom, pojavljuje se neusklađenost koja može dovesti do toga da neka država ostane ispod radara, kaskajući za razvijenim društvima.
O Hrvatskoj su se zbijale i pošalice poput one što se krije iza skraćenice ABC? ‘Anything But Croatia’ (hrv. ‘Bilo što osim Hrvatske’), znali su pokatkad kolokvijalno odgovoriti neki investitori na pitanje o tome u koju je državu poželjno ulagati.
Šalu na stranu jer politika itekako može i treba biti podrška u privlačenju investicija koje razigravaju tržište kapitala te rezultiraju otvaranjem novih radnih mjesta koja su usklađena s aktualnim potrebama te, posljedično, trendovima. K tomu, politike mogu pružiti ruku ulaganjima u istraživanje i razvoj i stvaranju odgovarajućih nastavnih kapaciteta, a to pak može činiti razliku između tržišnog uspjeha ili neuspjeha u određenom području.
Put od poslovne ideje, preko razvoja inovativnog proizvoda ili usluge, do njihovog odgovarajućeg plasmana na tržište dug je i pun prepreka. Država pritom ne smije biti jedna od njih. Štoviše, ona treba biti ravnopravni partner znanosti, obrazovanju i gospodarstvu kako bi Hrvatska što bolje iskoristila vlastite snage te ulaganja u ciglu i beton u većoj mjeri usmjerila u pamet i inovacije.
Više o prednostima, slabostima, prilikama i prijetnjama s kojima se susreću politika, društvo i gospodarstvo zna novi broj stručnog časopisa EGE.
Na časopis EGE, koji izlazi pet puta godišnje i prati najnovija kretanja u energetici, možete se pretplatiti OVDJE.
