Slovenska naftna tvrtka Petrol opovrgnula je izjavu koju je povodom svojevrsnog prosvjeda, odnosno privremenog, jednosatnog zatvaranja benzinskih postaja Petrol i Crodux u Hrvatskoj dao ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović. Tvrtka tako ističe da je 28. prosinca ove godine održan sastanak predstavnika hrvatske podružnice Petrola i ministra Filipovića, nakon čega je on dao izjavu za javnost u kojoj je bilo, kako ističe Petrol, pojedinih netočnih tvrdnji, a tu su izjavu potom preuzeli brojni mediji u Hrvatskoj i Sloveniji.
Marže u Hrvatskoj i Sloveniji
Primjerice, ministar Filipović je izjavio da su marže na cijene goriva u Hrvatskoj na razini koja je otprilike jedna onoj u Sloveniji i da Petrol želi da one iznose oko 1 kune, odnosno 0,13 eura po l, dok su one sada 0,75 HRK/l (0,1 EUR/l). Petrol pak smatra da regulacije marži u Hrvatskoj i Sloveniji nisu za usporedbu. Prema važećoj uredbi u Hrvatskoj, hrvatska marža je manja od one koja je određena odgovarajućom uredbom u Sloveniji. Marža u Hrvatskoj trenutačno iznosi 0,65 HRK/l ili 0,086 EUR/l. No, u jednadžbu koju propisuje slovenska uredba uključen je djelomični trošak primješavanja biokomponente, što u Hrvatskoj nije slučaj, a to znači da se taj trošak skriva u marži. Ako pak tvrtka ne bi slijedila tu jednadžbu i u gorivo ne bi primješavala biokomponentu, na što je obvezuju propisi iz područja obnovljivih izvora u prometu, mogla bi biti kažnjena. Samo se zbog tog razloga marža može smanjiti na 0,61 HRK/l, odnosno na 0,081 EUR/l (dizela), što ne omogućava pokrivanje troškova i održivo poslovanje.
S obzirom na to da su uvjeti nabave za 2023. godinu u usporedbi s 2022. bitno lošiji, što je posljedica pogoršanih uvjeta na nabavnom tržištu za naftne derivate zbog embarga koji je postavljen na ruske derivate, i kada bi se marža povisila na 0,75 HRK/l (0,10 EUR/l), opet ne bi bila dovoljna.
Istodobno se cijene goriva na autocestama u Sloveniji slobodno formiraju, dok je marža izvan autocestovne mreže ograničena na 0,0983 EUR/l dizela. Dakle, regulatorna ograničenja u Sloveniji i Hrvatskoj bitno su različita. Trenutačne regulatorne mjere na području prodaje goriva su nerazmjerne i nema više okolnosti za reguliranje cijena goriva jer su njihove cijene ponovno na jednakoj razini kao što su bile prije izbijanja rata u Ukrajini
Nema dobiti, već gubitak
Ministar Filipović je u svojoj izjavi također spomenuo da je Petrol u prvih devet mjeseci ove godine ostvario oko 100 milijuna eura dobiti. U vezi s time Petrol pak ističe da to nije točno. Tvrtka je u Hrvatskoj (što uključuje od studenoga pripojenu tvrtku Crodux Derivati dva) u prvih devet mjeseci 2022. godine ostvarila gubitak od 3,5 mil. eura (od čega je prilagođeni ukupni poslovni rezultat iznosio 88,77 mil. eura, a EBITDA, odnosno dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije 23,18 mil. eura).
Moguće tužbe Hrvatskoj i Sloveniji
Zbog svega toga se ne treba čuditi zašto je na skupštini dioničara Petrola koja je održana 27. prosinca ove godine glavni naglasak bio na činjenici da regulacija cijena goriva i ostalih energenata značajno utječe na poslovanje cijele skupine Petrol ne samo u 2022., već i u 2023. Spomenuta skupština bila je sazvana na zahtjev dioničara Vizija Holding i Vizija Holding Ena.
Pri tome je, između ostalog, bilo riječi i o izvješću Nadzornog odbora i Uprave tvrtke o štetama koje su joj nanesene regulacijom cijena energije u 2022., o naknadi štete koju su joj nanijele Slovenije i Hrvatska i o utjecaju svega toga na poslovanje u 2022. i 2023. godini. Tako je najavljeno da će, ako nadležni donositelji odluka ne reagiraju na zahtjeve za naknadu štete, Petrol i u Sloveniji i u Hrvatskoj biti prisiljen podnijeti prijedlog za mirno rješavanje sporova pred državnim odvjetništvima u obje zemlje, a u slučaju neuspješnog mirnog rješavanja spora podnijet će odštetne zahtjeve za osiguranje svojeg pravnog i financijskog položaja.
