Europska unija je postigla politički dogovor o reformi tržišta električne energije, okončavši višemjesečne dugotrajne pregovore između Europskog parlamenta i država članica EU-a o tome kako financirati nove niskougljične proizvodne kapacitete. Dogovor će sada morati formalno usvojiti i Vijeće i Parlament prije nego što postane zakon, a proces je obično formalnost.
Cilj reforme je učiniti cijene električne energije manje ovisnima o nestabilnim cijenama fosilnih goriva, zaštititi potrošače od cjenovnih potresa, ubrzati primjenu obnovljivih izvora energije i poboljšati zaštitu potrošača. Jedan od ključnih aspekata reforme bio je način na koji će vlade moći podržati izgradnju novih postrojenja za OIE ili nuklearnu energiju.
Politički dogovor od četvrtka uglavnom se drži početnog prijedloga Europske komisije zahtijevajući od vlada da koriste obvezne dvosmjerne ugovore za razliku (CfD-ove) ili slične programe potpore – s gornjom i donjom cijenom – čime interveniraju na tržištu kako bi podržali investicije u proizvodne kapacitete.
To će osigurati "minimalnu naknadu" za izgradnju novih obnovljivih izvora i nuklearnih elektrana.
Gornja granica u ugovorima za razliku
U isto vrijeme, gornja granica postavljena na CfD-ove ima za cilj izbjegavanje "prekomjerne naknade" za elektrane kada su cijene električne energije visoke, osiguravajući da odražavaju trošak novog ulaganja kako bi se izbjegla prekomjerna plaćanja.
Na Europskoj komisiji će biti da za svaki pojedinačni slučaj utvrdi je li naknada pretjerana ili ne, na temelju pravila EU-a o državnim potporama. Potencijalni neočekivani profiti koje generiraju elektroenergetske tvrtke iznad gornje granice cijena bit će preraspodijeljeni krajnjim potrošačima. "Mogu se koristiti i za financiranje troškova shema izravne potpore ili za ulaganja za smanjenje troškova električne energije za krajnje kupce", dodaje se.
Subvencije za ugljen u kriznim vremenima
Sporna točka u razgovorima bio je zahtjev Poljske da može odstupiti od pravila EU-a i aktivirati svoje postojeće vršne elektrane na ugljen u slučaju energetske krize. Prema sporazumu, "iznimno odstupanje" od EU-ovog ograničenja emisije CO2 za elektrane može se dobiti kao dio "već odobrenih mehanizama kapaciteta" i u slučajevima koji su propisno opravdani, naglasilo je Vijeće. Mehanizam za hitne slučajeve će biti pojednostavljen u roku od devet mjeseci nakon stupanja na snagu nove uredbe.
Vijeće će također imati ovlasti proglasiti "privremenu regionalnu krizu ili krizu cijena električne energije na razini Unije", na temelju prijedloga Komisije. Ovaj mehanizam se može pokrenuti ako se očekuje da će cijene struje ostati iznad zadanog prosjeka najmanje šest mjeseci na veleprodajnom tržištu, odnosno tri mjeseca na maloprodajnom tržištu.
Dogovorena su i nova pravila za zaštitu potrošača, s odredbama koje štite kućanstva od isključenja kada se suoče s financijskim poteškoćama ili ako tvrtke bankrotiraju. Proizvođači iz obnovljivih izvora također će osjetiti olakšanje jer hitni mehanizam za prikupljanje neočekivane dobiti elektroenergetskih kompanija, uveden tijekom energetske krize prošle godine, nije zadržan u konačnom sporazumu kao opcija na duži rok.
