Volatilnost je, nažalost, 'novo normalno', a u GEN-I-ju je upravljanje rizicima i iskorištavanje volatilnosti na energetskim tržištima glavni poslovni model kao svojevrsnog 'energetskog partnera' u poslovanju. Molim Vas, pojasnite o čemu se radi.
U poslovanju nas može protresti prekid opskrbe, ali i neočekivan rast troškova. Upravljanje energijom sve je važnije za kontrolu troškova poslovanja, planiranje investicija i jačanje konkurentnosti poduzeća. Naša je uloga pomoći kupcu da odredi koliko predvidljivosti treba i koliko tržišnog rizika može preuzeti, a zatim tome prilagoditi nabavu i upravljanje energijom. Takav pristup povezuje energetsku odluku s poslovnim planom kupca.
Primjerice, kupcu kojem je prioritet sigurnost budžeta može odgovarati fiksiranje cijene za ugovorenu isporuku. Drugome može odgovarati kupnja energije u više koraka, umjesto odjednom ili kombinacija fiksne i tržišno vezane cijene. Važno je razumjeti i ugovorne uvjete vezane uz količine, odstupanja i promjene potrošnje. Kupac odlučuje koliko neizvjesnosti u troškovima može prihvatiti, uz našu analitičku i tržišnu podršku.
Također sve više kupaca prepoznaje da i odgađanje odluke može imati svoju cijenu. Može se, primjerice, dogoditi da se tijekom pregovora o razlici od 0,50 EUR/MWh između ponuda tržišna cijena pomakne za 5 EUR/MWh u oba smjera. Zato trenutak ugovaranja može imati veći učinak na trošak od male razlike između ponuda. Važno je unaprijed odrediti prihvatljivu cijenu i razinu rizika te pravodobno odlučiti kada su ti uvjeti ispunjeni.
Ali, volatilnost stvara i prilike. Poduzeće koje može dio potrošnje prebaciti u sate kad je električna energija jeftinija ili upravljati baterijskim spremnikom može iskoristiti razlike u cijenama. GEN-I pritom primjenjuje scenarije, analitiku i disciplinirano upravljanje rizicima. Kupcu takav pristup omogućuje bolje planiranje troškova i korištenje tržišnih prilika, uz razinu rizika koju je spreman prihvatiti.
Pogledajte razgovor:
Zašto bi se kupac trebao odlučiti upravo za GEN-I Hrvatska, a ne nekog drugog na tržištu? Koje su konkretno vaše konkurentske prednosti?
Naša je prednost što kupcu ne nudimo samo cijenu energije, nego mu pomažemo donijeti bolju odluku o tome kada i kako energiju kupiti. Povezujemo iskustvo međunarodnog trgovanja energijom s poznavanjem hrvatskog tržišta i potreba kupaca te vlastitim analitičkim i trgovačkim rješenjima.
Na temelju tržišnih podataka i različitih scenarija možemo procijeniti što za pojedinog kupca znači fiksirati cijenu danas, kupovati energiju postupno ili dio cijene vezati uz tržište. Analitika je važna upravo zato što odluka o trenutku i načinu nabave često ima veći utjecaj na konačni trošak energije od male razlike između dvije ponude.
Kupcu tako ne govorimo samo što može kupiti, nego mu pomažemo razumjeti kada i kako je to za njegovo poslovanje najpovoljnije.
Na hrvatskom tržištu taj pristup primjenjujemo i kod složenijih energetskih rješenja: od opskrbe i otkupa energije iz vlastite proizvodnje do upravljanja baterijskim spremnicima i fleksibilnošću. Iza toga stoje dugogodišnje međunarodno iskustvo GEN-I-ja, automatizacija, vlastita analitika i operativno iskustvo upravljanja energetskim resursima.
Rezultati međunarodne ankete Energy Risk Commodity Rankings dodatna su potvrda povjerenja naših tržišnih partnera. GEN-I je 2026. drugu godinu zaredom prvi u regionalnim kategorijama trgovanja električnom energijom za srednju i istočnu Europu te jugoistočnu Europu, a drugi u ukupnim kategorijama trgovanja energentima i električnom energijom.
Na primjeru baterijskih spremnika posebno se vidi zašto je kvaliteta upravljanja važna. Nije dovoljno samo imati bateriju; rezultat ovisi o tome na kojim tržištima sudjeluje, kada se puni i prazni te kako se njezin rad prilagođava tržišnim uvjetima i tehničkim ograničenjima. Zato kupcu očekivane koristi prikazujemo kroz konkretne izračune, a ostvarene rezultate pratimo transparentno.
Što biste savjetovali kupcu kada širi proizvodne kapacitete i povećava mu se potreba za energijom? Što bi pri samom planiranju trebao predvidjeti kako ne bi zažalio poslije i kako mu GEN-I u tome može pomoći?
Kod takvih ulaganja krenula bih od ekonomike projekta. Prije odluke o investiciji važno je procijeniti očekivane troškove, uštede i gdje je primjenjivo, prihode koje energetska imovina može ostvariti tijekom svog životnog vijeka. Na temelju različitih scenarija može se procijeniti očekivani novčani tok i povrat investicije te vidjeti kako na njih utječu promjene cijena energije, potrošnje, proizvodnje i tržišnih uvjeta.
Zato proširenje proizvodnje treba od početka planirati zajedno s energetskim potrebama. Treba provjeriti dostatnost priključne snage, uvjete i rokove eventualnog povećanja priključka te raspored rada nove opreme. Nije važna samo ukupna godišnja potrošnja, nego i profil potrošnje, tj. kada se energija troši, kako se potrošnja mijenja tijekom dana i koliko vršnu snagu poduzeće treba.
Zatim treba sagledati energetsku učinkovitost, mogućnost prilagodbe potrošnje, vlastitu proizvodnju i pohranu. GEN-I kupcu može pomoći procijeniti optimalnu veličinu solarne elektrane, baterijskog spremnika ili druge energetske investicije u danom trenutku, uzimajući u obzir njegove potrebe, tehnička i regulatorna ograničenja, tržišne prilike i rizike. Cilj nije nužno izgraditi najveće moguće postrojenje, nego ono koje za konkretan poslovni slučaj daje najbolji ekonomski rezultat.
Ako kupac posluje na više lokacija, vrijedi ih promatrati zajedno: gdje postoji prostor za proizvodnju, gdje nastaju viškovi i gdje je potrošnja veća. Tako se već u fazi planiranja mogu analizirati mogućnosti povezivanja proizvodnje, potrošnje i pohrane te odabrati model koji ima ekonomskog smisla u okviru važeće regulative.
GEN-I može usporediti različite scenarije, primjerice povećanje proizvodnje, promjenu režima rada, veće potrebe za hlađenjem, vlastitu proizvodnju ili baterijski spremnik, te pokazati kako pojedina odluka utječe na trošak energije, očekivani novčani tok i povrat investicije. Tehničke uvjete priključenja potvrđuje nadležni operator mreže, ali kupac prije ulaganja može dobiti puno jasniju sliku o tome koja investicija, koje veličine i u kojem trenutku za njega ima smisla.
Kada je riječ o pametnom upravljanju vlastitom proizvodnjom i potrošnjom, što konkretno donosi sunčana elektrana i baterijski spremnik energije?
Solarna elektrana omogućuje vlastitu proizvodnju i smanjuje količinu energije koju poduzeće kupuje iz mreže u vrijeme njezina rada. Baterija omogućuje pohranu za kasniju potrošnju , primjerice: puni se kada je energija jeftinija ili kada postoji višak vlastite proizvodnje, a prazni kada je energija iz mreže skuplja ili kada poduzeću treba više energije. U kombinaciji sa solarnom elektranom povećava iskorištenje vlastite proizvodnje i stupanj samoopskrbe, a može pomoći i u smanjenju vršnog opterećenja, ovisno o profilu potrošnje i načinu obračuna.
Konačni cilj nije samo proizvesti ili pohraniti što više energije, nego dugoročno smanjiti ukupni trošak opskrbe i povećati predvidljivost troškova. Pravilno dimenzionirana i upravljana kombinacija vlastite proizvodnje i baterijskog spremnika može dio troškova energije smanjiti, a dio učiniti predvidljivijim kroz dulje razdoblje.
Aktivnim upravljanjem te se mogućnosti usklađuju s potrebama poduzeća i dostupnim tržištima. Uključivanje u GEN-I virtualnu elektranu (VPP) povezuje bateriju s drugim fleksibilnim resursima i omogućuje korištenje dodatnih tržišnih prilika. Upravljanje pritom mora poštovati ugovorenu raspoloživost, stanje napunjenosti baterije i njezina tehnička ograničenja.
Koje su najčešće pogreške koje tvrtke rade u planiranju svojih energetskih rješenja?
Najčešća je pogreška promatrati samo godišnju potrošnju u kilovatsatima. Jednako je važno kada se energija troši i proizvodi. Zbog toga pogrešno dimenzionirana solarna elektrana može stvarati viškove upravo u razdobljima kada ih je teško ekonomski iskoristiti. Druga je pogreška pretpostaviti da će se svi viškovi moći prodati po prosječnoj tržišnoj cijeni, iako mnogo solarnih elektrana proizvodi upravo u istim satima, što može sniziti vrijednost energije proizvedene u tim razdobljima.
Kod baterije je ključno pravilno odrediti ne samo njezin kapacitet, odnosno koliko energije može pohraniti, nego i snagu – koliko brzo tu energiju može primiti ili predati.
Odnos snage i kapaciteta mora odgovarati namjeni baterije: drugačije ćemo dimenzionirati bateriju namijenjenu pomicanju potrošnje kroz više sati, a drugačije onu koja treba brzo reagirati na tržišne signale ili potrebe elektroenergetskog sustava. Uz to treba uzeti u obzir gubitke, degradaciju, priključna ograničenja i troškove upravljanja. Zato bateriju i solarnu elektranu ne treba promatrati kao dvije zasebne investicije, nego kao dio cjelovitog energetskog sustava poduzeća. Prava vrijednost nastaje kada su proizvodnja, potrošnja, pohrana, opskrba i pristup tržištu usklađeni s poslovnim ciljevima kupca.
Kad govorimo o sunčanim elektranama i baterijama, o kojoj se razini investicije radi i kako se i kada ona isplaćuje?
Projekti se međusobno mogu znatno razlikovati. Visina ulaganja i njegova isplativost ovise o veličini postrojenja, snazi i kapacitetu baterije, uvjetima priključenja, profilu proizvodnje i potrošnje, potrebama kupca te načinu upravljanja baterijskim sustavom. Zato ne postoji jedna veličina sustava ni jedan rok povrata koji bi vrijedio za sve.
Kod baterijskih sustava s pametnim upravljanjem očekivani rok povrata ulaganja može biti okvirno od tri do pet godina. Konačan rok procjenjujemo za svaki projekt zasebno. Prije ulaganja izrađujemo scenarije očekivanih prihoda i novčanog toka, uzimajući u obzir ukupnu vrijednost investicije, dostupne izvore prihoda, troškove, degradaciju baterije, tehnička ograničenja i tržišne uvjete.
U GEN-I-ju model upravljanja prilagođavamo projektu i tome koliko tržišnog rizika investitor želi preuzeti. Na jednom kraju možemo unaprijed fiksirati prihode za razdoblje do pet godina, čime investitor dobiva visoku razinu predvidljivosti novčanog toka. Time projekt postaje bankabilniji, odnosno lakše je osigurati njegovo financiranje. Na drugom kraju investitor može ostati potpuno izložen tržištu i tako zadržati mogućnost iskorištavanja tržišnih prilika i većeg prihoda.
Između ta dva pristupa moguće je pronaći ravnotežu, primjerice: ugovoriti minimalni prihod, a istodobno zadržati mogućnost dodatne zarade ako tržišni uvjeti budu povoljni. Zato odluku o baterijskom spremniku ne treba donositi samo na temelju današnjih tržišnih prihoda. Prije ulaganja važno je razumjeti kako investicija izgleda u različitim tržišnim scenarijima te odabrati model koji odgovara financijskoj konstrukciji, ciljevima i profilu rizika konkretnog projekta.
Možete li to pojasniti na primjerima iz prakse?
Jedan aktualan primjer su dva velika baterijska projekta SUNOTEC-a u Bugarskoj, u Brusartsiju i Byaloj Slatini. Baterijski spremnik u Brusartsiju ima snagu 150 MW i kapacitet 379 MWh, a onaj u Byaloj Slatini 50 MW i 126 MWh. Zajedno je riječ o 200 MW snage i 505 MWh kapaciteta. GEN-I je ekskluzivni optimizator njihova tržišnog djelovanja i trgovački partner te osigurava pristup tržištima električne energije, usluge uravnoteženja i tržišnu optimizaciju. Za projekte je ugovorena i zajamčena minimalna razina prihoda, pri čemu GEN-I preuzima povezane tržišne rizike. To je konkretan primjer kako se uz tehnički projekt može definirati komercijalni model koji investitoru daje veću predvidljivost prihoda.
Suradnja je u međuvremenu proširena ugovorom za još devet baterijskih projekata u Bugarskoj, ukupne snage 195 MW i kapaciteta 782 MWh, što pokazuje da se takav model može primjenjivati i na širem portfelju projekata.
Drugi je primjer baterijski spremnik na lokaciji Taluma u Kidričevu, koji od sredine 2025. sudjeluje na veleprodajnim tržištima električne energije i u pružanju pomoćnih usluga. Uključen je u GEN-I virtualnu elektranu, koja omogućuje automatizirano upravljanje i koordinaciju s drugim izvorima fleksibilnosti. Time baterija nije samo postrojenje za pohranu energije, nego resurs kojim se aktivno upravlja ovisno o potrebama i tržišnim prilikama.
Za poslovnog kupca ista se logika uvijek prilagođava njegovu profilu. Proizvodni pogon koji vikendom radi manje ima drukčije mogućnosti od, primjerice, hotela s izraženom sezonalnošću ili većom večernjom potrošnjom. Zato najprije analiziramo profil proizvodnje i potrošnje, potrebe kupca i tehnička ograničenja, a zatim procjenjujemo koja kombinacija vlastite proizvodnje, baterije, opskrbe i upravljanja za njega ima najbolji ekonomski učinak.
Kako ste zadovoljni tržištem pomoćnih usluga i fleksibilnosti u Hrvatskoj i ima li prostora za poboljšanja?
Tržište se razvija u dobrom smjeru. Prostor za poboljšanja vidim prije svega u predvidljivosti postupaka, jasnoći uvjeta pristupa i pretkvalifikacije te dostupnosti tržišnih podataka. To investitorima omogućuje da realno procijene mogućnosti projekta i donesu odluku o ulaganju.
Fleksibilnost ima vrijednost za cijeli elektroenergetski sustav jer pomaže održavati ravnotežu između proizvodnje i potrošnje. Konkretan napredak donosi nova HOPS-ova platforma za uravnoteženje, pokrenuta 15. rujna 2026., koja unaprjeđuje nabavu aFRR i mFRR rezerve snage te energije uravnoteženja. Četverosatni blokovi za rezervu snage i mogućnost automatizirane predaje ponuda omogućuju fleksibilnije sudjelovanje pružatelja usluga.
Za poduzeće je važno razumjeti i kako se ti prihodi ostvaruju. Naknada za pripravnost odnosi se na ugovorenu raspoloživost rezervne snage. Pružatelj je može primati i kada nema aktivacije, ako osigurava dogovorenu raspoloživost. Energija uravnoteženja pri aktivaciji obračunava se zasebno. Sudjelovanje pritom zahtijeva tehničku osposobljenost i ispunjavanje ugovorenih obveza raspoloživosti i odziva.
Važno je omogućiti sudjelovanje baterijama, agregiranim resursima i fleksibilnoj potrošnji kada ispunjavaju odgovarajuće uvjete. Za svaki projekt treba provjeriti kojim tržištima i uslugama doista može pristupiti, jer mogućnost trgovanja energijom sama po sebi ne znači i pravo pružanja pojedine usluge uravnoteženja.
U budućnosti bismo željeli vidjeti daljnji razvoj tržišta prema kraćim vremenskim blokovima, primjerice satnim ili čak 15-minutnim, te da se što veći dio energije potrebne za uravnoteženje nabavlja na otvorenom tržištu pod transparentnim uvjetima. Time bi se investitorima i pružateljima fleksibilnosti omogućilo aktivnije sudjelovanje i bolje iskorištavanje tržišnih prilika, uz veću konkurenciju koja bi dugoročno mogla pozitivno utjecati i na cijene.
Možete li povući paralelu Slovenija - Hrvatska kada je riječ o razvoju projekata baterijskih spremnika energije i pomoćnih usluga elektroenergetskog sustava?
Slovensko tržište nešto je ranije uspostavilo tržišne mehanizme i pravila za fleksibilnost i baterijske spremnike, pa danas imamo više praktičnog iskustva s njihovim uključivanjem na različita tržišta. To iskustvo možemo koristiti i u Hrvatskoj, posebno kod dimenzioniranja sustava, automatizacije, povezivanja baterija u virtualnu elektranu i razvoja modela upravljanja. Naravno, svaki projekt treba zasebno procijeniti prema uvjetima priključenja, tehničkim zahtjevima, dostupnim tržištima i ekonomici ulaganja.
Jedna od konkretnih razlika jest i povezanost s europskim platformama za razmjenu energije uravnoteženja. ELES se u lipnju 2026. uključio u PICASSO i MARI, dok se povezivanje HOPS-a očekuje tijekom 2027. Takva integracija otvara dodatne tržišne mogućnosti, ali istodobno donosi i veću konkurenciju, pa je za investitora važno razumjeti kako se pojedini izvori prihoda mogu mijenjati tijekom životnog vijeka projekta.
Tu vidim i važnu prednost GEN-I-ja. Zbog prisutnosti na velikom broju europskih tržišta i iskustva u trgovanju, optimizaciji i upravljanju fleksibilnim resursima možemo investitoru pomoći kombinirati različite izvore prihoda i prilagođavati strategiju kako se tržište razvija. Cilj je maksimalno iskoristiti vrijednost baterijskog sustava tijekom njegova životnog vijeka, a ne optimizirati ga samo prema današnjim tržišnim uvjetima.
Pritom treba računati i na rast broja baterijskih spremnika. Potražnja za pojedinim pomoćnim uslugama nije neograničena, pa veća konkurencija s vremenom može utjecati na prihode iz pojedinih usluga. Zato je važno imati model upravljanja koji se može prilagođavati promjenama, kombinirati različita tržišta i izvore prihoda te pritom poštovati tehnička ograničenja i ugovorne obveze.
Kakva su Vaša očekivanja za kretanje cijena električne energije u 2027. godini i na što bi se kupci trebali pripremiti?
Ne očekujem povratak u razdoblje izrazito niskih i stabilnih cijena energije kakve smo poznavali prije energetske krize. Vjerojatnost značajnijeg i dugotrajnog pada cijena u sljedećih nekoliko godina po mom je mišljenju relativno mala. Europsko energetsko tržište danas djeluje u drukčijem okruženju: promijenili su se dobavni pravci, Europa je snažnije povezana s globalnim tržištem LNG-a, a na cijene i dalje utječu geopolitički rizici, cijene plina i emisijskih jedinica te vremenske prilike i raspoloživost proizvodnih kapaciteta.
To ne znači da cijene neće padati. Upravo suprotno – s rastom proizvodnje iz obnovljivih izvora možemo očekivati sve više razdoblja vrlo niskih, pa i negativnih cijena. Istodobno će razdoblja manje proizvodnje iz obnovljivih izvora, veće potrošnje ili napetosti na tržištu plina i dalje stvarati cjenovne skokove. Zato očekujem da će volatilnost ostati jedno od ključnih obilježja tržišta i u 2027.
S druge strane, trenutačne terminske razine za 2027., a posebno za 2028. i 2029. godinu, smatram relativno povoljnima za postupno osiguravanje dijela buduće potrošnje, uzimajući u obzir rizike koji ostaju prisutni. To ne znači da kupac treba danas fiksirati cjelokupnu buduću potrošnju. Važnije je unaprijed definirati prihvatljive cjenovne razine i postupno osiguravati dio potrošnje kada tržište ponudi uvjete koji odgovaraju njegovu poslovnom planu.
Za kupca je zato važno razlikovati tržišnu prognozu od strategije nabave. Nitko ne može pouzdano pogoditi najnižu cijenu na tržištu, ali kupac može upravljati rizikom.
Preporučila bih da već sada ažurira plan potrošnje za sljedeće godine, odredi koliko predvidljivosti treba i koliko tržišne izloženosti može prihvatiti te prema tome kombinira fiksiranje cijene i tržišno vezane modele. Dugoročno će sve važniju ulogu imati i vlastita proizvodnja, fleksibilnost potrošnje i baterijski spremnici. Oni neće ukloniti volatilnost tržišta, ali poduzeću mogu omogućiti da joj bude manje izloženo i da je, kada je moguće, pretvori u poslovnu priliku.
Zato upravljanje energijom treba biti dio redovitog poslovnog planiranja. Energija zaslužuje pažnju i kada sve funkcionira.
GEN-I širi poslovanje u Hrvatskoj prema cjelovitim energetskim rješenjima i plinu
Slovenska energetska grupa GEN-I međunarodna je kompanija specijalizirana za trgovanje i opskrbu električnom energijom i prirodnim plinom, s poslovanjem na 27 tržišta. Njezino poslovanje obuhvaća i otkup električne energije od proizvođača, razvoj solarnih elektrana te optimizaciju baterijskih spremnika i upravljanje energetskim resursima.
U Hrvatskoj je prisutna od 2005. godine, a poslovnim kupcima nudi opskrbu električnom energijom, otkup energije od proizvođača te rješenja za vlastitu proizvodnju i pohranu energije. Razvija sustave koji povezuju sunčane elektrane, baterijske sustave za pohranu energije i upravljanje potrošnjom, a u siječnju 2027. planira uvesti i opskrbu prirodnim plinom. Time želi proširiti ponudu s trgovanja energijom na integrirana rješenja koja poduzećima omogućuju učinkovitije upravljanje troškovima i potrošnjom.
