Pet zemalja svijeta: Sjedinjene Američke Države, Francuska, Kina, Rusija i Južna Koreja danas su vodeće po primjeni nuklearne energije u tzv. mirnodopske svrhe, tj. za proizvodnju električne (ponegdje i toplinske!) energije. Na njih otpada čak 71% energije koja se proizvede u svim nuklearnim elektranama u svijetu.
Na prvom je mjestu po primjeni nuklearne energije svakako SAD. Ukupna snaga američkih nuklearnih elektrana iznosi čak 97 GW ili oko 1/3 ukupne snage takvih postrojenja u svijetu, a širom SAD-a u pogonu su 94 nuklearna reaktora. To ponajviše treba zahvaliti političkom okviru u drugoj polovici prošlog stoljeća i ubrzanom razvoju i istraživanju na tom području.
Francuska je također nuklearni div, a s ubrzanom gradnjom nuklearnih elektrana započela je nakon velike energetske krize sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Danas se čak 70% francuskih potreba za električnom energijom podmiruje iz nuklearnih elektrana koje imaju ukupno 57 reaktora i čija ukupna snaga iznosi 63 GW. Zahvaljujući standardiziranoj izvedbi, koja je dakako, izvorno francusko rješenje, održavanje i nadogradnja postrojenja mnogo su jednostavniji.
Iako je Kina na trećem mjestu, ne treba sumnjati da su njezine ambicije u narednim godinama doći na prvo mjesto, baš kao što je to slučaj u mnogim drugim područjima energetike pa i cijelog gospodarstva. Naime, od ukupnog broja nuklearnih elektrana koje se upravo grade u svijetu polovica se gradi u Kini. Ukupna snaga kineskih nuklearnih elektrana iznosi 55 GW, što se dijeli na 57 reaktora. Dio tih postrojenja ima najsuvremenija, a dio i prilično zastarjelu izvedbu, no kao što je spomenuto, u gradnji je mnogo novih i po snazi velikih reaktora koji koriste najnovija tehnička rješenja.
Četvrto i peto mjesto po primjeni nuklearne energije, kada se promatra ukupna snaga elektrana i broj reaktora, dijele Rusija i Južna Koreja. U Rusiji je danas u pogonu 36 reaktora ukupne snage 27 GW, a u Južnoj Koreji je njih 26 ukupne snage 26 GW. Obje zemlje razvile su snažan domaći nuklearni program, a također su važni su proizvođači i izvoznici nuklearne opreme i postrojenja.
Od ostalih važnih nuklearnih zemalja u svijetu svakako još vrijedi spomenuti Ukrajinu, Kanadu i Japan, čija se snaga nuklearnih elektrana kreće oko 13 GW, a tu su još i Indija, Španjolska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo sa snagom takvih postrojenja u rasponu 6 - 8 GW. U ostalim 'nuklearnim zemljama' svijeta, u što se ubraja i susjedna Slovenija, u pogonu je sveukupno 28 nuklearnih reaktora, čija ukupna snaga doseže 18 GW.
U svakom slučaju, glavni čimbenici koji su doveli do toga da na prvih pet spomenutih zemalja otpada više od 2/3 ukupne svjetske proizvodnje energije iz nuklearnih elektrana su odličan zakonodavni i ulagački okvir, standardizirane izvedbe postrojenja i njihovih dijelova čime se povećava učinkovitost njihove gradnje i pogona, stalne nadogradnje kojima rastu energija i snaga, ali i zadržava potrebna razina znanja i iskustva i, konačno, ali možda i najviše važno, neupitna podrška iz politike.
Tablica
Primjena nuklearne energije u svijetu
| zemlja | ukupna nazivna snaga, GW | broj reaktora u pogonu |
|---|---|---|
| SAD | 97 | 94 |
| Francuska | 63 | 57 |
| Kina | 55 | 57 |
| Rusija | 27 | 36 |
| Južna Koreja | 26 | 26 |
| Kanada | 13 | 17 |
| Japan | 13 | 14 |
| Ukrajina | 13 | 15 |
| Indija | 8 | 21 |
| Španjolska | 7 | 7 |
| Švedska | 7 | 6 |
| Ujedinjeno Kraljevstvo | 6 | 9 |
| Ujedinjeni Arapski Emirati | 5 | 4 |
| Češka | 4 | 6 |
| Belgija | 4 | 4 |
| Finska | 4 | 5 |
| Pakistan | 3 | 6 |
| Švicarska | 3 | 4 |
| ostatak svijeta | 18 | 28 |
