U obzir treba uzeti da se pod stambenom gradnjom uzimaju višestambene zgrade i obiteljske kuće, a njih je 2018. u Hrvatskoj bilo nešto više od 760.000. Dakle, fotonapon se na toj vrsti građevina mjeri u promilima, što je nacionalna sramota i pokazatelj nepravedne energetske tranzicije, u kojoj su građani kao proizvođači zanemareni. Pošto je cijena opreme pala, a cijena električne energije porasla, trenutno na tržištu vlada ogroman interes gospodarskog sektora za ugradnjom elektranam kojima bi si smanjili trošak električne energije za kojeg struka ističe da će ostati povišen i u narednim godinama. Sunčana elektrana od tri do 6 kW za obiteljsku kuću, za samoopskrbu, košta od 40 do 70.000 kn, a investicija se isplati za šest do 10 godina, ovisno o lokaciji, potrošnji i eventualnim poticajima.
Financiranje
Na pitanje kada se može očekivati unos obveze ugradnje solara na nove stambene zgrade u domaće zakonodavstvo, u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja kažu da to ovisi o postupku usklađivanja prijedloga EK između zemalja članica Unije. "Već sada je naš zakonodavni okvir poticajan za ugradnju solara, skraćene su procedure i u većini slučajeva ne izdaju se dodatne dozvole jer se radi o jednostavnim građevinama u okviru postojećih objekata. U odnosu na program "REPowerEU", omogućit će se dodatni financijski instrumenti za implementaciju fotonaponskih elektrana" - kažu u MINGOR-u.
U Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva (HKIG) očekuju da će uvođenje obveze ugradnje solara u javne, poslovne i stambene zgrade ići postupno. U Komori računaju da će ta obveza prvo biti uvedena za nove javne i poslovne zgrade, zatim za postojeće javne i poslovne zgrade, a na kraju će doći na red nove stambene zgrade.
Iako se u javnosti mogu čuti procjene da bi se obveza ugradnje solara u nove stambene zgrade mogla uvesti već 2024., u Komori su suglasni s procjenama da je EK predložila 2026. kao godinu u kojoj bi se počela primjenjivati obveza. Neke članice EU već su uvele obveznu ugradnju solara u stambenu novogradnju.
