Europska komisija jučer je u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu predložila nacrt plana REPowerEU prema kojem bi Europa postala neovisna o ruskim fosilnim gorivima znatno prije 2030., počevši od plina. U tom se planu navodi i niz mjera za odgovor na sve veće cijene energije u Europi i za obnovu zaliha plina za sljedeću zimu.
Europa se već nekoliko mjeseci suočava s rastućim cijenama energije, a aktualna nesigurnost opskrbe samo pogoršava taj problem, priopćila je EK.
Uz REPowerEU nastojat će se diversificirati opskrba plinom i ubrzati uvođenje plinova iz obnovljivih izvora u proizvodnji toplinske i električne energije. Time se potražnja EU-a za ruskim plinom može smanjiti za dvije trećine prije kraja godine.
Čista energija
"Moramo postati neovisni o ruskoj nafti, ugljenu i plinu. Jednostavno se ne možemo osloniti na dobavljača koji nam izričito prijeti. Moramo djelovati odmah kako bismo ublažili utjecaj rastućih cijena energije, diversificirali opskrbu plinom za sljedeću zimu i ubrzali zelenu tranziciju. Što brže pređemo na obnovljive izvore i vodik te poboljšamo energetsku učinkovitost, to ćemo prije biti zaista neovisni i sami upravljati svojim energetskim sustavom. Kasnije ovog tjedna razgovarat ću o idejama Komisije s europskim čelnicima u Versaillesu, a zatim ću raditi na njihovoj brzoj provedbi sa svojim timom", izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
"Vrijeme je da se suočimo sa svojim slabostima i brzo postanemo neovisniji u izboru energije. Moramo požuriti s prelaskom na obnovljive izvore energije. Obnovljivi su izvori jeftin, čist i potencijalno beskonačan izvor energije. Zahvaljujući njima možemo otvarati domaća radna mjesta umjesto da financiramo industriju fosilnih goriva drugdje. Putinov rat u Ukrajini pokazuje koliko je hitno potrebno ubrzati prelazak na čistu energiju", rekao je izvršni potpredsjednik za Europski zeleni plan Frans Timmermans.
"Ruska invazija na Ukrajinu pogoršala je sigurnost opskrbe i cijene energije odletjele su u nebo. U preostalim tjednima ove zime Europa ima dovoljno plina, ali za sljedeću godinu moramo hitno dopuniti svoje rezerve. Komisija će stoga predložiti da se do 1. listopada skladišta plina u EU-u moraju popuniti do najmanje 90 posto kapaciteta. Predstavili smo i propise za regulaciju cijena, državne potpore i oporezivanje kako bismo zaštitili europska kućanstva i poduzeća od iznimno visokih cijena", dodala je povjerenica za energetiku Kadri Simson.
Najprikladniji projekti
S obzirom na to da cijene energije strelovito rastu, EK će razmotriti sve mogućnosti za hitne mjere kojima bi se ograničilo prelijevanje cijena plina na cijene električne energije, primjerice, privremena ograničenja cijena. Procijenit će se i mogućnosti za optimizaciju modela tržišta električne energije uzimajući u obzir završno izvješće Agencije EU-a za suradnju energetskih regulatora (ACER) i druge doprinose o koristima i nedostacima alternativnih mehanizama određivanja cijena kako bi električna energija ostala cjenovno pristupačna, bez narušavanja opskrbe i daljnjih ulaganja u zelenu tranziciju.
"Postupno ukidanje naše ovisnosti o fosilnim gorivima iz Rusije može se provesti znatno prije 2030. U tu svrhu Komisija predlaže da se razradi plan REPowerEU kojim će se povećati otpornost energetskog sustava na razini EU-a i koji čine dva stupa: diversifikacija opskrbe plinom putem većeg uvoza ukapljenog prirodnog plina i plina preko plinovoda od neruskih dobavljača te povećanje proizvodnje i uvoza biometana i vodika iz obnovljivih izvora energije, te brže smanjenje uporabe fosilnih goriva u našim domovima, zgradama, industriji i energetskom sustavu povećanjem energetske učinkovitosti, udjela obnovljivih izvora energije i elektrifikacije te uklanjanjem uskih grla u infrastrukturi", izvijestila je EK.
Potpuna provedba prijedloga Komisije 'Spremni za 55 posto' već bi do 2030. smanjila godišnju potrošnju prirodnog plina za 30 posto, odnosno 100 milijardi prostornih metara. Mjerama iz plana REPowerEU mogla bi se postupno smanjiti potrošnja fosilnog plina za najmanje 155 milijardi prostornih metara, što je jednako količini uvezenoj iz Rusije u 2021. godini.
Gotovo dvije trećine tog smanjenja može se postići u roku od godinu dana, čime bi se okončala prekomjerna ovisnost EU-a o jednom dobavljaču. Komisija predlaže suradnju s članicama kako bi se utvrdili najprikladniji projekti za postizanje tih ciljeva, i to na temelju opsežnog dosadašnjeg rada na nacionalnim planovima za oporavak i otpornost.
Hitna sinkronizacija mreža
Nakon invazije Ukrajine argumenti za brzi prelazak na čistu energiju uvjerljiviji su nego ikad prije. EU 90 posto svoje potrošnje plina pokriva uvozom, od čega iz Rusije dolazi oko 45 posto, a udio se razlikuje među članicama. Na Rusiju također otpada oko 25 posto uvoza nafte i 45 posto uvoza ugljena.
Zahvaljujući Komisijinu paketu instrumenata za cijene energije iz listopada 2021., građani i tvrtke lakše podnose visoke cijene energije. Čak 25 članica donijelo je mjere u skladu s paketom instrumenata kojima se već smanjuju računi za energiju za više od 70 milijuna kućanstava i nekoliko milijuna mikropoduzeća te malih i srednjih tvrtki.
EK nastavlja surađivati sa susjedima i partnerima na zapadnom Balkanu i u Energetskoj zajednici, koji su kao i EU ovisni o fosilnim gorivima i izloženi rastu cijena, a istodobno su se obvezali na iste dugoročne klimatske ciljeve. EU je spreman pružiti potporu Ukrajini, Moldovi i Gruziji kako bi se osigurala pouzdana i održiva energija. Kontinuiran rad na hitnoj sinkronizaciji ukrajinskih i moldovskih elektroenergetskih mreža s kontinentalnom europskom mrežom jasan je izraz te potpore.
