Brazil je jedna od rijetkih velikih zemalja svijeta u kojoj se najveći dio potreba za električnom energijom pokriva iz hidroenergije, ali općenito iz obnovljivih izvora. Prema podacima američke Uprave za informiranje o energetici (EIA), 2020. godine iz brazilskih hidroelektrana bilo pokriveno čak 66% potrošnje električne energije.
Obnovljivi izvori na prvom mjestu
Istodobno, iz sunčanih elektrana i vjetroelektrana potjecalo je čak 11% brazilske proizvodnje električne energije. Tome treba dodati i 8%, koliko iznosi udio elektrana na biomasu u pokrivanju potreba za električnom energijom, što znači da se iz svih obnovljivih izvora (Sunčeve i energije vjetra i vodenih tokova i biomase) pokriva čak 85% brazilskih potreba. Ostatak potreba pokriva se proizvodnjom u termoelektranama na fosilna goriva (ugljen, prirodni plin, mazut), na koje otpada 12%, a 3% otpada na proizvodnju u NE Angra, jedinoj brazilskoj nuklearnoj elektrani.
Najveći dio brazilskih hidroelektrana nalazi se u Amazonskom bazenu, dok se najveći dio potrošnje nalazi uzduž jugoistočne obale, gdje su ujedno najveći gradovi. Tako velike udaljenosti središta proizvodnje i potrošnje jedan su od najvećih problema brazilske elektroenergetike, a hidroenergetsku proizvodnju dodatno ugrožavaju suše i deforestacija, što također utječe na vodene tokove i padaline.
Sve veće potrebe za plinom
To je i razlog zašto Brazil želi povećati udio prirodnog plina u svojem energetskom miksu. Do sada su u zemlji izgrađene 34 termoelektrane na plin, a njihova ukupna snaga doseže 11,026 GW. Pri tome se najviše radi o domaćem plinu, čija se nalazišta nalaze na pučini, uz obale Savezne države Rio de Janeiro. Uz to, dio plina Brazil uvozi: plinovodima iz Bolivije i kao ukapljeni prirodni plin (LNG) iz SAD-a, Trinidada i Tobaga i Nigerije, izvijestio je američki hidroenergetski portal 'HydroReview'.
