Pod pritiskom europske autoindustrije, Europska komisija je odlučila ublažiti svoje ambiciozne klimatske ciljeve za automobilski sektor. Novi prijedlog, koji još mora proći proceduru u Europskom parlamentu i državama članicama, predstavlja značajan odmak od izvorne vizije potpune elektrifikacije voznog parka.
Umjesto stroge zabrane svih automobila s motorima na unutarnje izgaranje od 2035. godine, kako je predviđeno uredbom donesenom 2023. godine u sklopu Zelenog plana, EK sada predlaže fleksibilniji pristup. Proizvođači će morati osigurati da 90 posto njihovih novih vozila ima nultu emisiju, dok preostalih 10 posto može kompenzirati kroz alternativne metode – upotrebu biogoriva, e-goriva ili čelika proizvedenog u EU-u s niskom emisijom ugljikova dioksida.
Ova promjena omogućava nastavak proizvodnje plug-in hibrida i blagih hibrida i nakon 2035. godine, što predstavlja ustupak nakon intenzivnog lobiranja, osobito iz Njemačke i Italije. Europski proizvođači suočavaju se s teškom konkurencijom Tesle i kineskih kompanija na tržištu električnih vozila.
U pokušaju poticanja pristupačnije električne mobilnosti, EK uvodi i poseban sustav bodovanja za male električne automobile. Vozila duljine do 4,2 metra proizvedena u Uniji računat će se kao 1,3 vozila pri izračunu udjela električnih modela, što će proizvođačima olakšati ispunjavanje propisanih kvota.
Prijedlog uključuje i obvezu za države članice da od 2030. godine osiguraju elektrifikaciju dijela službenih vozila koja tvrtke stavljaju na raspolaganje zaposlenicima. Belgija se ističe kao uzor – njezin zakon već neko vrijeme zahtijeva da sva takva vozila budu električna, što je rezultiralo udjelom od 52 posto električnih automobila u poslovnim flotama.
