Cijene plina na europskom tržištu pale su šest puta u odnosu na rekordne vrijednosti iz kolovoza prošle godine, točnije na najniže razine od rujna 2021. Tako cijene sada dosežu 'tek' 50 EUR/(MW h). Nekoliko je razloga za to, a uglavnom proizlaze iz kombinacije vremenskih prilika, ekonomije i geopolitike.
Na prvom je mjesto neobično toplo vrijeme za ovo doba godine u većini europskih zemalja. Zato je potražnja za plinom u Europi u prosjeku pala za više od 20% u odnosu na početak sezone grijanja, a za gotovo 60% smanjenih količina razlog su visoke temperature zraka potkraj prosinca i početkom siječnja.
S druge strane, razine napunjenosti podzemnih skladišta plina širom Europe trenutačno su, ukupno promatrajući, za 30% ili za 20 milijardi m3 veće od petogodišnjeg prosjeka. To istodobno znači da će tijekom ljeta (ako se, naravno, nastave dosadašnji trendovi potrošnje plina) trebati manje utiskivanja novog plina.
Potrošnja u Kini u padu
Potrošnja energije u Kini je u padu, što je djelomično uzrokovano radikalnim zaokretom u tamošnjoj politici borbe protiv pandemije. No, zbog toga je uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) u Kinu pao za 20%. U isto vrijeme, reakcija Rusije na uvođenje ograničenja cijene plina koji se uvozi u Europu ('price cap') bila je neočekivano slaba i nije bilo nikakvih najava ni smanjivanja isporuka plina ni daljnjih prekida isporuke. Štoviše, plinovod Yamal - Europe i dalje je tehnički raspoloživ za isporuke plina za Europu.
Konačno, unatoč blagom vremenu, vjetrovi i dalje pušu, što je doprinijelo povećanju proizvodnje električne energije u vjetroelektranama za čak 30% od početka godine.
Ipak, iako su trenutačne cijene plina čak četiri puta manje od povijesno najvećih prosječnih vrijednosti, sve se to može promijeniti u trenu, primjerice, u slučaju naglog i dugotrajnijeg zahladnjenja ili novih tehničkih problema s isporukama ruskog plina ili LNG-ja, novih geopolitičkih problema i sl., smatraju analitičari Međunarodne agencije za energiju (IEA).
