U medije je procurila informacija da država dobavnu cijenu plina za građane namjerava držati na cca. 44 EUR/MWh, što je 133% više nego do sada i predstavlja najnižu mogućuju cijenu prema aktualnoj Metodologiji. Opskrbljivači su upozorili da bi i uz tu cijenu plina krajnja cijena za građane rasla od 59-86%. "Korekcije cijene struje i plina nećemo moći izbjeći. Cijena plina će rasti, ali to neće biti 60-70%. Učinit ćemo sve da izbjegnemo rast kakav su doživjele neke druge članice EU. Vlada će učiniti da korekcija cijena energenata, čiji rast ne kontroliramo u potpunosti, bude što je moguće blaža, a o postocima ne bih kalkulirao", rekao je Ćorić. Vladi na raspolaganju stoji utjecaj na PDV, ali još neki alati, no treba pratiti stanje na tržištima, na kojima se očekuje izvjesno smirenje stanja, rekao je ministar Ćorić.
Od lipnja do studenog 2021. prosječna cijena električne energije u EU rasla je za 40%, što hrvatska kućanstva nisu osjetila. Valja znati da je cijena plina kojom se na nama referentnoj burzi HUDEX trguje futuresima za veljaču na 108 EUR/MWh, što za travanj pada samo na 96 EUR/MWh, odnosno za drugi i treći kvartal na 78-79 EUR/MWh, što je i dalje drastično više od do travnja aktualne dobavne cijene plina koja je na 18,8 EUR/MWh. Kad je riječ o cijenama električne energije, u drugom kvartalu očekuje se cijena 183 EUR/MWh, dok se za 2023. sada trguje s futuresima na razini 128 EUR/MWh.
Mnogi u problemu i prije travnja
Jučer je potencijal rasta cijene energenata komentirao i premijer Andrej Plenković koji je istaknuo napore Vlade, koja je do sada uspjela zaštititi ekonomski standard građana, primjerice ograničavajući rast cijena goriva na 11 kn/l u kraćem periodu.
Opskrbljivači plinom jučer su upozorili da bi lako moglo doći do kaskadnog urušavanja plinskog lanca uslijed golemog rasta cijene plina. Neslužbeno se može čuti da nekolicina opskrbljivača nije na vrijeme ugovorila sve potrebne količine plina za ogrjevnu sezonu, što znači da će ih morati kupovati po znatno višim cijenama nego prije, dok njihova krajnja cijena za građane ostaje ugovorno ista do kraja ožujka. To bi ih lako moglo otjerati u brzi stečaj, te stvoriti problem zajamčenom opskrbljivaču plinom koji onda mora aktivirati veće količine plina, za koje je pitanje da li ih ima i po kojoj će ih cijeni moći prodati.
"Državno ograničenje cijene plina će biti određeno, temeljem sadašnjeg ograničenja. Svi ti opskrbljivači plinom, da su bili odgovorni, su mogli hedgirati svoje cijene i dobaviti dostatne količine plina. Ovo što se događa opskrbljivačima je rezultat njihove neodgovornosti pa sada nemaju rješenje za probleme pred kojima su se našli. To ne treba prebacivati na državu, jer su im pozicije bile jasne kada su se javili na natječaju za obvezu javne usluge opskrbe plinom", komentirao je Ćorić, isprovociran izlaganjem MOST-ovca Z. Troskota kojeg naziva katastrofičarom koji "lupeta".
Što predlaže oporba
Oporba konstatira da su mnoge zemlje već na koljenima zbog rasta cijena energije. Iz MOST-a kažu da je moguće poskupljenje za građane od 2.500 do 3.700 kn godišnje, samo na plinu, te je najavio interpelaciju Vladi oko poskupljenja. Prelazak na model opskrbljivača na veleprodajnom tržištu nije optimum prema EK, a smanjenje trošarina i PDV-a moglo bi ugroziti ulazak u eurozonu, upozorio je Zvonimir Troskot. Ministar Ćorić je odbacio Troskotova upozorenja kao katastrofična. Već 63.000 kućanstava već prima vaučere od 200 kn za struju, na što se godišnje troši 116 mil. kn.
SDP najavljuje da će tražiti hitno donošenje paketa intervencijskih mjera. Bivši SDP-ov ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić kritizirao je Vladu koja je dopustila da Hrvatska dođe do zemlje koja uvozi 70% plina, što je čini ovisnom o geostrateškim interesima. Nacionalni program oporavka i otpornosti Hrvatska bi trebala iskoristiti za "bildanje" energetske sigurnosti i sigurnosti dobave hrane. Industrija neće imati koristi od smanjivanja PDV-a na plin, a ta stranka smatra da bi se trebali uvesti vaučeri za plin za siromašnije i jednokratne transfere iz proračuna.
Silvano Hrelja (HSU) smatra da država treba zaštiti siromašne i najugroženije te upozorava da državi nedostaje stvarna slika siromaštva u državi, što je problem.
