Prirodnim plinom se trguje po cijenama višim od 100 EUR/MWh, s povremenim peakovima do 200 EUR/MWh, što je dovelo do rasta cijena električne energije, uglavnom zbog porasta troškova u plinskim elektranama. EK je do sada išla na mjere koje nisu zadirale u tržište, no sada se izgleda razmatraju i ovakve, do sada neprimjenjivane intervencije koje oštro zadiru u tržište.
Iako bi određivanje maksimalne cijene na tržištu odmah donijelo olakšanje kupcima i smanjiti inflatorne pritiske na gospodarstva, mjera je vrlo kontroverzna, smatraju u EK. "Jedan negativan efekt je što gubimo važnu informaciju o potražnji za plinom u vremenu krize. Drugi negativan efekt je što najava blokiranja cijene plina u vremenu hitnoće dovodi do nižeg utiskivanja u skladišta plina, što treba izbjeći pod svaku cijenu", stoji u nacrtu dokumenta koji je izgleda konzultativan. Donošenje ove mjere moglo bi potkopati punjenje plinskih skladišta, mjeru koju EK smatra prioritetnom uoči ogrjevne sezone koja će biti izazovnija nego ikada.
Takvu zabrinutost dijele i Zeleni u Europskom parlamentu, koji smatraju da novac umjesto u skupe fosilne energente treba usmjeriti u energetsku tranziciju. "Treba nam kartel kupaca. Cijena plina će pasti samo ako 'ekipa' iz G7 kupuje plin po nižoj cijeni. Za to nam treba hrabrost i kreativnost i ne trebamo se jednostavno predati pred apsurno visokim cijenama plina", kazao je Michael Bloss, njemački zastupnik Zelenih u EP.
