Sudeći po svemu rečenom na Danu plina Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP), Hrvatska može bez zabrinutosti ući u ogrjevnu sezonu – plina na tržištu ima a plinsko skladište Okoli s današnjim danom zapunjeno je na 82%, što je iznad EU prosjeka. Plinski transportni sustav i glavni ulaz u transportni sustav – LNG terminal na Krku – spremno dočekuju plin čija cijena je na tržištu znatno viša nego lani.
Međutim, najvažnija vijest s ovogodišnjeg skupa tiče se INA-e, koja je zahvaljujući intenzivnom investicijskom ciklusu nakon rujna 2025. uspjela zaustaviti prirodni pad proizvodnje plina u zemlji. Ta kompanija 2025. je proizvela 588 mil. m3 plina godišnje, od čega 455 mil. m3 na kopnu i 143 mil. m3 na moru, s tendencijom rasta količina. Za bolje razumijevanje, Hrvatska troši oko 2,4 mlrd. m3 plina godišnje, a ovogodišnje brojke bit će slične onima iz prošle godine.
Josip Bubnić, operativni direktor za istraživanje i proizvodnju nafte i plina pojasnio je da je INA ove godine u rad pustila pet novih bušotina iz koji se očekuje 350.000 m3 plina dnevno tijekom ove godine, što je rast od 10%, dok će se njihov pravi doprinos vidjeti u idućoj godini. U suradnji s Edisonom u tijeku je instalacija nove proizvodne platforme na Sjevernom Jadranu uz koju će biti vezane četiri bušotine iduće godine, a po potrebi će se ići i na nove platforme.
Lakše do dozvola
Ovakav zamah INA-i omogućio je pozitivan pomak u ishođenju dozvola, rekao je Bubnić. Dodao je da je na kopnu izbušeno deset novih bušotina s potencijalom proizvodnje 700.000 m3 dnevno, međutim tu će biti potreban novi plinovod, stoga se očekuje da će novi Zakon o geoenergiji imati pozitivan utjecaj na realizaciju tih projekata. INA je od Vermiliona preuzela šest plinskih bušotina iz kojih bi prvi ugljikovodici mogli poteći 2029., a tu je i veliki potencijal projekta Drava 3 i još potentnijeg projekta Zalata-Dravica, u suradnji s MOL-om, gdje postoji mogućnost proizvodnje 750.000 m3 dnevno.
U tom slučaju tek treba pregovarati jer je riječ o pograničnom polju gdje se ugljikovodici dijele pa konačna financijska odluka o investiciji još nije donesena. Za izvanredne doprinose rastu domaće proizvodnje plina i projekt modernizacije RN Rijeka INA je nagrađena HSUP-ovim godišnjim priznanjem.
Godišnje nagrade HSUP-a
Osim INA-e struka je za značajan stručni i znanstveni doprinos nagradila Marka Blaževića, direktora sektora za razvoj plinskog poslovanja u HEP Trgovini, dok su Boris Miljavac, predsjednik Uprave Siemens Energy Hrvatska i Ivan Fugaš, direktor LNG Hrvatske nagrađeni za menadžerske uspjehe.
Na skupu se također moglo čuti da će LNG Hrvatska u veljači 2027. provesti novu aukciju za zakup kapaciteta terminala, a prema preliminarnim iskazima interesa vidi se da potražnja nadmašuje ponudu. Plinacro bi do kraja godine trebao u rad pustiti 122 km plinovoda Bosiljevo-Sisak-Kozarac, posljednjeg u velikom investicijskom ciklusu vrijednom više od pola milijarde eura. U ovim geopolitički izazovnim vremenima, gdje su tokovi i izvori plina poremećen infrastruktura se pokazuje itekako potrebna.
Zahvaljujući investicijama u terminal i magistralne plinovode ove godine bilježimo povećanje ukupno transportiranih količina plina za 16%, dok je domaća potrošnja bila na razini prošlogodišnje. Iz PSP Okoli su poručili da će konačna financijska odluka o gradnji plinskog skladišta za vršno opterećenje u Grubišnom polju ovisiti o regulatornim promjenama, jer financijska konstrukcija još nije zatvorena.
Među trgovcima plinom vlada zabrinutost zbog primjene ETS2 sustava naplate emisija koji bi u primjenu trebao ići 2028., koji bi prema nekim kalkulacijama svaki MWh plina mogao opteretiti s čak 15 eura dodatnog troška.
