Na pitanje kako je većina plina ipak završila na hrvatskom tržištu Krhen odgovara. "U nekim situacijama, ovisno o Plinacrou, zakupci su plin fizički izvozili u Mađarsku. Kad kažemo da opskrbljujemo polovinu domaćeg tržišta, pritom pretpostavljamo da ono troši 2,8 mlrd. m3 plina godišnje, od čega je 20% iz domaće proizvodnje, 10% uvoz iz Mađarske, dio stiže iz Slovenije i iz PSP Okoli,a ostatak čini uvoz preko terminala. Hrvatsko tržište je definitivno imalo koristi od gradnje terminala.", kaže Krhen i napominje da je HEP djelomično povećao zakup terminala, no do 2027. u zakupu neće biti većih promjena.
LNG kao gorivo
Direktor LNG Hrvatske kaže da postoji dosta interesea za opskrbu brodova LNG-jem kao gorivom u pomorskom prijevozu, a bunkering stanica bi realno s radom mogla početi za dvije do tri godine, ne prije. U međuvremenu terminal je ponudio opskrbu s broda na brod, a u veljač će se krenuti i s opskrbom s broda na kamione. U skladu s tim pratit će se odaziv i procijeniti kapacitet bunkering stanice. Osim toga, LNG Hrvatska planira i opskrbu plovila manjim brodom ili baržom.
Krhen kaže da su kapaciteti za plinsku godinu 2021./2022. zakupljeni sasvim, pri čemu postoji prostor za dolazak još jednog ili dva dodatna broda, ovisno o zakupcima. U periodu 1. listopada 2021. - 30. rujna 2022. očekuje se dolazak 24 metanijere s otprilike 2,1 mlrd. m3 plina. Nakon incidenta s Greenpeaceovim aktivistima koji su išarali brod, tvrtka je postrožila sigurnosne protokole i kažu da se ne može bilo tko približiti brodu, te da su tada kapetan i posada odradili sve što je trebalo u toj situaciji.
