Mobiteli sadrže iznimno vrijedne i rijetke sirovine i odlično se recikliraju, međutim velik broj građana to i dalje ne zna, pokazalo je najnovije istraživanje Hrvatsog telekoma u sklopu kampanje Priroda zove – Poziv koji se ne propušta. Na prosječno 1,2 mobitela u upotrebi dolaze još prosječno 2,2 starih uređaja koji se ne koriste, pokazalo je HT-ovo istraživanje motivirano širokim ciljevima održivog poslovanja. Dakle, u ladicama držimo oko pet milijuna starih mobitela.
Električni i elektronički otpad najbrže je rastuća kategorija otpada u EU, a istodobno je u e-otpadu prisutno čak 49 kemijskih elemenata od kojih se mnogi mogu reciklirati i na taj način umjesto otpada postati vrijedna sirovina. Zbog toga je podizanje svijesti o odgovornom i savjesnom zbrinjavanju elektroničkih uređaja i opreme od presudnog značaja.
Visoki ciljevi
HT godinama zbrinjava elektroničke uređaje, a lani je od ukupno prodanih uređaja reciklirano tek tri posto. Stoga si je HT dao za cilj da taj postotak u godinu dana poveća na 7% ukupno prodanih uređaja.
Građani u svim T-Centrima diljem Hrvatske, u bilo kojem trenutku mogu donijeti ICT opremu (mobiteli, fiksni telefoni, tableti, ruteri, medijski prijavnici/TV dekoderi, punjači, prijenosni punjači, vanjske baterije, kablovi, laptopi, wearables (satovi, narukvice, slušalice) te je odložiti u za to posebno predviđenu kutiju, a HT će osigurati da se svi prikupljeni mobiteli i oprema, u skladu s ekološkim standardima odgovorno i propisno zbrinu. Zbrinjavanje elektroničkog otpada rade tvrtke registrirane i certificirane u Hrvatskoj, a do sada je propisno zbrinuto čak 160.000 starih mobitela ili oko 8.000 godišnje, objavili su danas na konferenciji za medije HT-a.
Mijenjamo mobitele ali stare čuvamo
Zašto građani ne zbrinjavaju stare mobitele, iako ih 40% promijeni uređaj u roku godinu dana, a 60% u roku dvije godine?
Pokazalo se da 85 posto ispitanika koji zadržavaju stari mobitel kao glavne razloge navode sljedeće argumente: da imaju zamjenu (66%), davanje obitelji (65%), strah da im se ne ukradu podaci (23%), ne znaju kako ni gdje ga zbrinuti (13%), jer im nije praktično (6%). Oni koji mobitel nisu dali na reciklažu boje se nerijetko da će im podaci biti ukradeni, a velik broj nije "očistilo" uređaj od podataka. HT trenutno ne nudi uslugu "brisanja" podataka ali o tome razmišlja, kako bi potaknuo građane da se "odreknu" starih uređaja.
Ono što zabrinjava jest da gotovo svaki deseti građanin mobitele koje ne koristi baca u obično smeće. Dapače, dok 77 posto ispitanika kaže da redovito razvrstava otpad, 40 posto njih ne zbrinjava elektroničke uređaje i opremu.
I dok 54 posto ispitanika želi zbrinuti svoje stare mobitele koje ne koriste, poražavajuće je da ih čak 51 posto ne zna da se mogu zbrinuti i reciklirati tableti, 56 posto ne zna to za rutere, 49 posto za printere/pisače, 47 posto za kablove i punjače, a 42 posto za laptope. Pritom samo 13 posto ispitanika zna da se oko 80 posto dijelova mobitela može reciklirati.
Također, 62 posto ispitanika se izjasnilo da je zainteresirano kupiti rabljeni mobitel, a polovica njih bi za ekološki mobitel platila više. Inače, s 81,3% recikliranog elektroničkog otpada Hrvatska je prva u Europskoj uniji, a slijede Estonija, Bugarska i Mađarska.
