Premda se od samog početka rada Centra za gospodarenje otpadom (CGO) Kaštijun u javnosti govori o problematičnom, 'propalom' i lošem projektu zbog neugodnih mirisa i visokih koncentracija lebdećih čestica, Uprava i Nadzorni odbor složni su kako je taj ŽCGO planiran kao posljednja karika u lancu gospodarenja otpadom na području Istarske županije i on je toliko dobar koliko je dobar cijeli sustav gospodarenja otpadom.
"Tu je najveća odgovornost na općinama i gradovima koji su osnivači komunalnih društava koja bi trebala ispunjavati ciljeve gospodarenja otpadom koje im nalažu njihovi vlasnici. Na Kaštijunu bi trebao završiti samo onaj otpad koji se ne može ni na koji način iskoristiti, a tu svoj dio odgovornosti imaju svi, od općina i gradova, preko komunalnih društava, gospodarskih subjekata, do građana", poručuju iz Kaštijuna.
Rad s gubitcima
Kaštijun kao postrojenje dizajnirano je i sagrađeno da optimalno obrađuje 390 tona otpada dnevno, a tijekom ljeta pristiže i do 500 tona. Kako bi postrojenje moglo optimalno raditi, potrebno je da u ukupnoj količini vlaga koja stiže u postrojenje bude oko 40 posto, a tijekom ljeta taj je postotak i do 60 posto.
Glavni su to razlozi zašto je tijekom ljeta dolazilo do neugodnih mirisa jer da bi se obradile takve količine otpada skraćuje se proces obrade sa šest na dva do tri dana, stvaraju se velike količine nestabiliziranog otpada koje se odlažu na bioreaktorsku plohu, a on ima neugodan miris, objavljeno je na stranicama tvrtke za gospodarenje otpadom Kaštijun.
Gorivo iz otpada, kao krajnji proizvod, ima visoki udio vlage i nema mogućnosti da ga netko s takvom kvalitetom uopće preuzme. Sve navedeno, stvara ogromne troškove u proizvodnom procesu i zato je od početka rada CGO Kaštijun radio s gubicima.
Prekomjerne količine
Kako bi osigurali optimalni proizvodni proces, količine i vlaga na Kaštijunu tijekom ljetnih mjeseci, cilj društva je destimulirati stvaranje od 7.000 do 7.500 tona prekomjernih količina (oko 10 posto ukupno primljenih količina) i to kratkoročnim i dugoročnim mjerama.
"Količine koje su veće od kapaciteta postrojenja u ljetnim mjesecima neće se obrađivati na Kaštijunu. Trošak zbrinjavanja na drugim lokacijama značajno je viši od cijene zbrinjavanja na Kaštijunu. Predlažemo da se prekomjerne količine otpada komunalnim poduzećima naplaćuju po višim cijenama od standardnih. Takva cijena bi bila 1.135 kuna (1.185 kuna za one kojima Kaštijun obavlja prijevoz s pretovarnih stanica) po toni (umjesto dosadašnje cijene od 542 kune po toni (592 kune po toni za one kojima Kaštijun obavlja prijevoz s pretovarnih stanica) i primjenjivala bi se samo na prekomjerne količine. Za ostale količine otpada koje Kaštijun obrađuje tijekom cijele godine, cijena bi ostala ista, odnosno 542 kune po toni (592 kune s prijevozom)", predlaže Uprava i Nadzorni odbor Kaštijuna kao kratkoročne mjere.
Negativan utjecaj
Kao dugoročnu mjeru navode da će se problem s neugodnim mirisima eliminirati kada gradovi i općine budu imali sustav odvajanja biootpada i reciklabilnog otpada na način kako im i propisuje Zakon o gospodarenju otpadom.
"Uprava, Nadzorni odbor i Skupština društva svoje znanje i iskustvo iskoristit će kako bi otklonili negativan utjecaj Centra i cilj nam je da on za građane koji žive u njegovoj blizini postane dobar susjed – nevidljiv i nečujan. Željeli smo novim načinom naplate u potpunosti zaštiti građane Istarske županije, a odgovornost za povećane količine prebacili smo tamo gdje one i nastaju – u sve turističke djelatnosti koje ljeti proizvode velike, prekomjerne količine otpada. Još jednom apeliramo na sve dionike u lancu proizvodnje i sakupljanja otpada da preuzmu svoj dio odgovornosti jer Kaštijun će biti dobar onoliko koliko oni budu učinkoviti u održivom i učinkovitom postupanju s otpadom", poručuju iz Kaštijuna.