Prihodi od prodaje emisijskih jedinica u Njemačkoj dosegnuli su rekordnu razinu u prošloj godini, objavila je ovaj tjedan Njemačka uprava za trgovanje emisijama (DEHSt). Prodajom je prikupljeno 18,5 milijardi eura ili za 100 milijuna eura više nego u 2023. godini, priopćilo je službeno tijelo koje je dio Saveznog ureda za okoliš (UBA).
"Godina 2024. bila je dobra za trgovanje emisijama, ali ima još puno toga za napraviti", rekao je za njemačku novinsku agenciju DPA prvi čovjek DEHSt-a Daniel Klingenfeld.
Određivanje cijena stakleničkih plinova – koje se događa i na nacionalnoj i na europskoj razini – ima za cilj potaknuti tvrtke i potrošače na prijelaz s fosilnih goriva. Njemački tzv. porez na ugljični dioksid (CO2) naplaćuje se na benzinska i dizelska goriva, loživo ulje i prirodni plin.
Olakšavanje energetske tranzicije
Prihod od nacionalnog trgovanja emisijama za grijanje i transport porastao je za 21 posto na 13 milijardi eura u 2024. godini.
Sredstva se izravno slijevaju u Njemački klimatizacijski i transformacijski fond, koji se koristi za financiranje mjera za olakšavanje energetske tranzicije i zaštitu okoliša, uključujući obnovu zgrada, širenje infrastrukture električnih vozila i dekarbonizaciju industrije.
Cijena CO2 u nacionalnom trgovanju emisijama podignuta je s 45 eura na 55 eura po toni na prijelazu godine, što bi moglo imati ozbiljan utjecaj na njemačke potrošače.
Predsjednik UBA-e Dirk Messner objasnio je da bi cijene ugljika mogle dati značajan poticaj zelenoj tranziciji, ali da se moraju koristiti ciljano kao dopuna socijalnoj i ekonomskoj politici. "Kako bismo osigurali naknadu za privatna kućanstva, čak i ako cijene CO2 nastave rasti, sada nam je potreban klimatski bonus u kombinaciji s programima potpore za posebice ranjive skupine stanovništva", rekao je.
