Bacanje hrane globalno je pitanje koje značajno utječe na okoliš i gospodarstvo. Ekonomski, trošak bacanja hrane je zapanjujući, procijenjen na oko tisuću milijardi američkih dolara godišnje. To uključuje izgubljene resurse korištene u proizvodnji hrane i troškove povezane s odlaganjem.
„Prosječan član hrvatskog kućanstva godišnje generira oko 53 kilograma otpada od hrane, što rezultira s oko 214 tisuća tona otpada svake godine. Naši nacionalni ciljevi imaju za cilj smanjiti ovu brojku za 30% do 2028. godine. Mjere uključuju kampanje podizanja javne svijesti, poboljšane sustave praćenja i promicanje donacija hrane za podršku onima kojima je potrebna“, rekla je eurozastupnica Sunčana Glavak na konferenciji posvećenoj otpadu iz hrane koja se održala u Svetom Martinu na Muri.
Hrvatska je donijela Nacionalni plan za sprječavanje i smanjenje rasipanja hrane 2023.-2028. vrijedan 5,7 milijuna eura. Plan obuhvaća različite strategije, od poticanja doniranja hrane do promicanja društvene odgovornosti unutar prehrambenog sektora, podizanja svijesti potrošača te ulaganja u istraživanje i inovativna rješenja.
Samo u EU-u godišnje se proizvede 58 milijuna tona otpada od hrane, što iznosi 131 kilograma po stanovniku, što je ekonomski gubitak od 132 milijarde eura. Istovremeno, više od 37 milijuna građana EU ne može si priuštiti kvalitetan obrok svaki drugi dan. Ovaj oštar kontrast naglašava hitnu potrebu za učinkovitim rješenjima za rješavanje pitanja rasipanja hrane. Iz ekološke perspektive, kada bi bacanje hrane bila država, bila bi peti najveći emiter stakleničkih plinova u EU-u.
EU je poduzeo proaktivne korake za rješavanje problema bacanja hrane kroz razne regulative i strateške okvire. Strategija Od polja do stola, dio Europskog zelenog plana, ima za cilj prepoloviti bacanje hrane po glavi stanovnika na maloprodajnoj i potrošačkoj razini do 2030. godine, usklađujući se s ciljem održivog razvoja (SDG) 12.3. Trenutno je u EU-u aktualno više inicijativa za borbu protiv bacanja hrane.
