Ljudi su oduvijek bili vezani uz more i blagodati koje ono pruža. Na Svjetski dan oceana, koji se obilježava 8. lipnja, Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF želi skrenuti pozornost koliko zdravo more znači kao izvor hrane, lijekova, prihoda i općenito kvalitete života. Posebice na Sredozemlju.
"Obala i otoci Jadranskog mora dom su više od 1,32 milijuna ljudi u Hrvatskoj, dok tradicija života uz i od mora postoji u našim krajevima tisućama godina. Blage zime i topla ljeta, more bogatom ribom i izvori slatke vode za napajanje stoke i navodnjavanje vrtova, omogućili su ljudima ugodan život i razvoj duge tradicije sve do danas. No, danas život oko mora nije tako romantičan kao što ga mnogi zamišljaju", kaže Matea Jarak, voditeljica projekata održivih otoka iz WWF Adrije.
Naime, Sredozemlje kao vodeće turističko odredište, izložen je mnogim negativnim učincima masovnog turizma na prirodu, što se odražava i na kvalitetu života domicilnog stanovništva. Obalni i morski okoliš, koji već pati od intenzivnog turizma, pomorskog prometa, industrijskog razvoja, urbanog širenja, unesenih vrsta i prekomjernog ribolova, sada će također biti pogođen utjecajima klimatskih promjena na temperaturu mora, salinitet, kiselost i bioraznolikost, priopćeno je iz WWF Adrije.
Mir u prirodi
Jadranski otoci već danas susreću se sa sve češćim nedostatkom pitke vode, tijekom sezone stižu zabrane navodnjavanja vrtova, dok se prekidi u isporuci električne energije tijekom sezone događaju sve redovitije. Iz tog razloga, život na obali, posebice na otocima, često se svodi samo na onaj tijekom ljetne turističke sezone.
"Kako bismo očuvali tradiciju života na Jadranu, WWF Adria u suradnji s partnerima, promovira održivi način života na obali i otocima, potičući stanovnike koji žive od mora da ga koriste na održiv način i time ga očuvaju. Očuvanjem vlažnih staništa na obali i otocima, osigurava se pitka voda o kojoj ne ovise samo otočani, već i lokalna flora i fauna, upravo ono zbog čega su otoci mjesta gdje osoba traži svoj mir u prirodi", ističe.
Srećom, modernim održivim metodama može se očuvati stari način života. Otoci poput Unija, postavljanjem desalinizatora, sustava koji od slane vode proizvodi pitku, već ovo ljeto mogu biti sigurni da će njihovi gosti i stanovnici moći uživati u svojem ljetovanju, bez brige o kupnji pitke vode u plastičnim kanisterima, pridonoseći tako plastičnom onečišćenju njihova otoka.
Popodnevna 'siesta'
Postavljanjem solarnih modula na osunčane krovove diljem obale, izgradnjom sunčanih elektrana, Sunce je ponovno pokretač života na obali, ovaj put uz malu pomoć zelene tehnologije.
Prekidi isporuke električne energije tako se više neće rješavati korištenjem agregata na gorivo, smanjujući emisije štetnih plinova u okoliš, a da se ne spominje buka koja smeta popodnevnoj 'siesti' koja je gotovo obveza tijekom godišnjih odmora, smatraju u WWF Adriji.
"Riba s gradela i salata od svježe pome uskoro bi mogli postati stari recept, zaboravljen u bakinoj ladici ako nastavimo nepromišljeno iskorištavati resurse koje nam daju more i obala. WWF Adria poziva sve stanovnike i posjetitelje naše obale da svojim održivim odlukama i ovo ljeto budu čuvari Jadrana i njegovih tradicija", zaključuju u WWF Adriji.
