Kako bi se suočili s globalnom krizom vode, jedna od vodećih svjetskih ekoloških organizacija, Svjetski fond za divljinu (WWF) poziva vlade, tvrtke i financijske ustanove na hitno povećanje ulaganja u održivu vodnu infrastrukturu i na pomoć u zaustavljanju neprestanog gubitka slatkovodnih ekosustava. Naime, novo izvješće WWF-a upozorava kako voda kao najdragocjeniji, ali nedovoljno cijenjen resurs na svijetu leži u srcu rastuće globalne krize koja prijeti ljudima i svim bićima na Zemlji.
Važnost vode i vodenih ekosustava
Spomenuto izvješće pod nazivom 'Visoka cijena jeftine vode' objavljeno je na Svjetski dan hrane i otkriva surovu stvarnost. Godišnja ekonomska vrijednost vode i slatkovodnih ekosustava procjenjuje se na 58 bilijuna američkih dolara, što je ekvivalent 60% globalnog bruto domaćeg proizvoda. Međutim, svjetski slatkovodni ekosustavi nalaze se na silaznoj putanji, predstavljajući sve veći rizik za te vrijednosti.
Tako je od 1970. godine do danas svijet izgubio 1/3 močvarnih područja, dok su populacije slatkovodnih životinja u prosjeku smanjene za čak 83%. Taj poražavajući trend doprinijeo je povećanju broja ljudi koji se suočavaju s nedostatkom vode i nesigurnošću hrane. Brojne rijeke i jezera su presušili, onečišćenje se povećalo, a izvori hrane su se smanjili. Spomenuto izvješće naglašava i potrebu za boljom prilagodbom na sve lošije utjecaje klimatskih promjena - od razornih suša i ekstremnih poplava do rasta razine mora.
U vezi s time Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije ističe sljedeće: "Voda i slatkovodni ekosustavi nisu samo temelj našeg gospodarstva, već i izvor života našeg planeta i budućnosti. Zdrave rijeke, jezera i močvare ključne su za sigurnost vode i hrane, prilagodbu klimatskim promjenama i očuvanje biološke raznolikosti, ali također pružaju neprocjenjive kulturne i duhovne vrijednosti koje su izuzetno važne za dobrobit ljudi diljem svijeta. Posljednji je trenutak da vlade, tvrtke i financijske institucije ulože sredstva u zaštitu i obnovu naših slatkovodnih ekosustava kako bismo osigurali budućnost u kojoj voda obilno teče za sve."
Spomenuto izvješće također utvrđuje kako izravne ekonomske koristi, poput potrošnje vode za kućanstva ili navodnjavanja poljoprivrede i industrije, iznose minimalno 7,5 bil. dolara godišnje. Također se procjenjuje da su nevidljive koristi poput pročišćavanja vode, poboljšanja zdravlja tla, pohrane ugljika i zaštite zajednica od ekstremnih poplava i suše i do sedam puta veće i da iznose oko 50 bil. dolara. Međutim, degradacija rijeka, jezera, močvara i podzemnih vodonosnika također prijeti tim vrijednostima. Crpljenje neodrživih količina vode, štetne subvencije, promjene u protoku rijeka, onečišćenje i utjecaji povezani s klimatskim promjenama ugrožavaju slatkovodne ekosustave. Više od 2/3 najvećih svjetskih rijeka više nisu slobodnog toka, dok se močvare i dalje gube tri puta brže od šuma. Uz loše upravljanje vodama, uništavanje slatkovodnih ekosustava ostavlja milijarde ljudi diljem svijeta bez pristupa čistoj vodi i sanitarnim uvjetima, dok rizici povezani s vodom za poslovanje i gospodarstva rastu. Do 2050. godine oko 46% globalnog BDP-a moglo bi dolaziti iz područja koja se suočavaju s krizom vode, što je porast s današnjih 10%.
Kriza vode i klimatska kriza
Uz to, WWF upozorava se da zastarjelo razmišljanje koje se fokusira isključivo na izgradnju infrastrukture zanemaruje izvor problema: degradirane rijeke, jezera, močvare i i vodonosnici neće riješiti krizu vode, posebno ne u vrijeme klimatske krize. Ključ rješenja je u zaustavljanju neprestanog gubitka slatkovodnih ekosustava. Vlade bi se trebale pridružiti 'Izazovu za očuvanje slatkovodnih ekosustava' čiji je cilj obnoviti 300 000 km degradiranih rijeka i 350 milijuna ha degradiranih močvara diljem svijeta do 2030. godine. Tvrtke bi također morale promijeniti svoj pristup vodi i povećati zajedničke napore za njezinim očuvanjem.
U vezi s time, Ivana Laginja, voditeljica WWF-ovog projekta 'Obnova Europske Amazone' ističe kako je upravo taj projekt dobar primjer obnove područja na Muri, Dravi i Dunavu. "Kroz izravne aktivnosti obnove ekosustava doprinijet ćemo dugoročnom cilju obnove ekosustava i biološke raznolikosti na području rezervata UNESCO-vog Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav uz podršku i uključivanje lokalnog stanovništva. U Hrvatskoj ćemo obnoviti rukavac u blizini ušća Mure u Dravu, čime ćemo povećati kapacitet za obranu od poplava tijekom većih vodnih valova i omogućiti ponovni protok vode na popularnom kupalištu kod općine Legrad. Očistit ćemo i jedan od ključnih rukavaca na području Parka prirode Kopački rit i tako omogućiti bolji protok vode unutar rita," naglasila je ona, a objavila je WWF Adria.
