U svijetu se 2. kolovoza obilježava Dan ekološkog duga. Taj dan označava datum kada godišnja potražnja i potrošnja prirodnih resursa prekorači sve što Zemlja može proizvesti ili obnoviti u cijeloj godini.
"To se događa zato što u atmosferu emitiramo više ugljikova dioksida nego što ga oceani i šume mogu apsorbirati, iscrpljujemo zalihe ribe brže nego se one mogu obnoviti i siječemo šume prije no što mogu ponovno izrasti. Posljedice su ekstremno visoki toplinski valovi, nezaustavljivi šumski požari, razorne poplave i dramatične suše, koji se sve češće događaju širom svijeta", priopćili su iz WWF Adrije, nezavisne organizacije za zaštitu prirode.
Dan ekološkog duga svake godine izračunava međunarodna neprofitna mreža Global Footprint Network.
Život na kredit
WWF Adria javlja kako su zemlje u okruženju u taj dan zakoračile ranije - Slovenija 18. travnja, Crna Gora 13. svibnja, Hrvatska i BiH 29. svibnja, Sjeverna Makedonija 7. lipnja, Srbija 8. srpnja, dok u Albaniju stiže 3. studenoga.
To znači da živimo na kredit oduzimajući prirodu budućim generacijama, ističu u WWF Adriji.
"U manje od osam mjeseci čovječanstvo je potrošilo resurse koje nam je Zemlja osigurala za cijelu godinu. U posljednjih pet godina trend se blago smiruje, no teško reći koliko je on potaknut usporavanjem gospodarstva, a koliko je rezultat napora za dekarbonizacijom", upozorava Petra Boić Petrač iz WWF Adrije.
Još jedan podsjetnik
Postoje rješenja za smanjenje ekološkog prekoračenja i jačanje biološke obnove, koja bi mogla Dan ekološkog duga značajno pomaknuti. Platforma Power of Possibility prikazuje brojne tehnologije, strategije vlada, javne politike i najbolje prakse građanskih inicijativa i akademske zajednice.
Tako bi globalno povećanje izvora električne energije, s niskim udjelom ugljika sa sadašnjih 39 na 75 posto, pomaknulo ovaj dan 26 dana, 50 postotnim smanjenjem bacanja hrane dobili bismo 13 dana, a zamjenskom planskom sadnjom drveća dodatna 2,1 dana.
„Ovaj dan još je jedan podsjetnik o tome koliko pretjerano iskorištavamo prirodne resurse što dovodi do sve bržeg Zemljinog ekološkog i klimatskog kolapsa. To nije samo neodgovorno, nego i krajnje opasno te zahtjeva hitne akcije. Svjetski čelnici se moraju osloniti i na svoju političku moć kako bi tretirali postojeću ekološku situaciju kao hitnu te postavili put k održivoj budućnosti. Nedavno izglasan Zakon o obnovi prirode pravi je put, no sada se čeka da se on dovrši i da njegova primjena postane obvezna. Svi smo odgovorni voditi računa koliko je bitna zaštita prirode i dati podršku onima kojima je provedba ovog Zakona prioritet bez alternative“, zaključuje ona.
