Kako bi utvrdilo stavove stanovnika o prirodnim vrijednostima, zaštiti bioraznolikosti te njihovo poznavanje ekološke mreže Natura 2000, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) organiziralo je provedbu istraživanja javnog mnijenja o zaštiti prirode i očuvanju bioraznolikosti u Hrvatskoj.
Istraživanje je provela agencija za istraživanje tržišta Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku od 800 građana po završetku MINGOR-ove informativno-edukativne kampanje 'Poslušaj glas prirode'.
Cilj ove kampanje bio je osvijestiti javnost o važnosti zaštite prirode i informirati je o sustavu zaštite prirode u Hrvatskoj u sklopu projekta 'Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000'. Isto istraživanje MINGOR je proveo i prošle godine, prije početka spomenute kampanje.
Sječa šuma
"Istraživanje je obrađivalo četiri glavne teme – stavovi prema zaštiti prirode, osobna odgovornost, zaštita prirode i gospodarstvo te ekološka mreža Natura 2000. Jedan od najvažnijih rezultata ovog vala istraživanja u odnosu na istraživanje provedeno u 2022. je značajan porast upoznatosti ispitanika s pojmom 'bioraznolikost' te njegovim značenjem. Gotovo dvije trećine njih (63,5 posto) čulo je za pojam bioraznolikost te zna što on označava, što predstavlja povećanje od gotovo 12 posto u odnosu na istraživanje provedeno 2022. godine", javlja MINGOR.
Uz bioraznolikost, građani sve bolje prepoznaju čimbenike koji je ugrožavaju. Tu se ponajprije navode katastrofe koje je uzrokovao čovjek (64,4 posto); prekomjerno korištenje prirodnih resursa, kao što su sječa šuma, prelov ribe, klasična intenzivna poljoprivreda (61,5 posto); onečišćenje zraka, tla i voda (60,8 posto).
Posljedice koje nastaju ovakvim djelovanjem čovjeka također su jasno prepoznate te ih iznimno velik broj građana smatra ozbiljnima, primjerice: uništavanje i gubitak prirodnih staništa (93,5 posto), smanjenje i nestanak biljnih i životinjskih vrsta (92,5 posto) te negativni gospodarski učinci (92,8 posto).
Bez korištenja prirodnih resursa
Građane se pitalo i o njihovom stavu o mogućoj uspostavi područja bez lova, ribolova, sječe šuma i sličnih aktivnosti, radi očuvanja ugroženih biljaka i životinja. Najveći udio ispitanika (81,3 posto) podržava uspostavu područja bez korištenja prirodnih resursa, dok znatno manji broj podržava uspostavu takvih područja samo na kopnu (pet posto) ili samo na moru (4,5 posto). Ovakvu uspostavu ne bi podržalo tek 6,4 posto ispitanika.
U odnosu na prošlogodišnje istraživanje, smanjio se udio osoba koje ne podržavaju uspostavu područja bez korištenja prirodnih resursa.
Više od polovice ispitanika, njih 52,7 posto, smatra kako je očuvana priroda najveća vrijednost Hrvatske. U skladu s tim, najveći udio ispitanika (65,4 posto) smatra kako je zaštita prirode prilika za gospodarski rast. Znatno manji udio ispitanika zaštitu prirode vidi kao kočnicu (13,6 posto) ili smatra da ona ne utječe na gospodarski rast (15,1 posto).
Nažalost, gospodarski razvoj ponekad uzrokuje oštećenje ili uništavanje prirode. Najveći udio ispitanika, njih 51,7 posto, smatra da je oštećenje ili uništavanje prirode u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000 prihvatljivo samo ako je riječ o projektima od velikog javnog interesa, i to uz cjelokupnu nadoknadu štete.
Gospodarski rast
Da bi takvo uništavanje i oštećivanje prirode trebalo biti u potpunosti zabranjeno, smatra 37 posto ispitanika, dok manje od šest posto ispitanika smatra kako su takve aktivnosti prihvatljive jer gospodarski razvoj ima prednost. U odnosu na prvi val istraživanja, smanjio se udio onih koji smatraju da je oštećenje ili uništavanje zaštićenih područja radi gospodarskog razvoja prihvatljivo.
Prema analizi Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030., zaštita bioraznolikosti iznimno je važna i sa stajališta gospodarstva. Jer, snaga gospodarstva uvelike ovisi o stanju vrsta i uslugama ekosustava, primjerice o stanju ribljeg fonda, brojnosti šuma, močvara i vodenih ekosustava te kvalitete tla jer nam pružaju čisti zrak i pitku vodu te omogućuju uvjete za proizvodnju zdrave hrane.
Značajan je podatak da više od polovine svjetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) ovisi o prirodi i njezinim uslugama, a o njoj uvelike ovise i tri najveće gospodarske djelatnosti – građevinski, poljoprivredni i prehrambeni.
Imajući u vidu spomenute vrijednosti i pokazatelje, utjecaj na promjenu stavova o tome kako očuvanje prirode koči gospodarski razvoj ključan je za daljnji gospodarski i društveni razvoj te, naravno, zaštitu prirode. U prilog navedenom ide i činjenica da zaštićena područja i područja ekološke mreže Natura 2000 pozitivno utječu na društvo i gospodarstvo.
Razvojne aktivnosti
Na regionalnoj razini dobar primjer prekogranične suradnje između Hrvatske i Italije u Jadranu je Jabučka kotlina proglašena kao Područje ograničenog ribolova (FRA) koje je prepoznato kao učinkoviti mehanizam zaštite i obnove gospodarskih vrsta riba i ostalih morskih organizama.
Inače, ekološka mreža Natura 2000 trenutačno je najveća mreža zaštićenih područja na svijetu i temelj sustava zaštite prirode u Europskoj uniji. Ova mreža u Hrvatskoj, s obzirom na ukupni teritorij, među najvećima je u EU i obuhvaća 25.956 km2. Pokriva 36,8 posto kopnenog teritorija te 9,3 posto mora, a sastoji se od 745 područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove te 38 područja očuvanja značajnih za ptice.
Natura 2000 podržava načelo održivog razvoja i cilj joj nije zaustaviti ukupne razvojne aktivnosti, nego postaviti mjerila prema kojima će se one moći odvijati, a da pritom očuvaju bioraznolikost. Ova ekološka mreža ima i izuzetno važnu ulogu u očuvanju ribljeg fonda jer su zaštićena morska područja ekosustavi koji su utočište ugroženim i rijetkim vrstama, čuvaju ugrožena staništa i potiču obnavljanje ribljih zaliha.
