U Europskoj uniji je nastalo 188,7 kilograma ambalažnog otpada po stanovniku u 2021., što je 10,8 kilograma više u odnosu na 2020. te, štoviše, najveći rast u 10 godina. Ako se 2021. uspoređuje s 2011., u EU-u je per capita nastalo gotovo 32 kilograma ambalažnog otpada više nego u 2011. godini, izvijestio je statistički ured EU-a Eurostat.
Ukupna količina ambalažnog otpada u EU-u dosegnula je 84 milijuna tona u 2021. godini, od čega 40,3 posto papira i kartona. Plastika je zastupljena s 19 posto, staklo s 18,5 posto, drvo sa 17,1 posto i metal s 4,9 posto.
Svaka osoba koja živi u EU-u u toj je godini stvorila u prosjeku 35,9 kilograma plastičnog ambalažnog otpada. Od toga je reciklirano 14,2 kilograma, javlja Eurostat.
Slovenija, Belgija i Nizozemska
U usporedbi s 2020., u 2021. su porasle stope nastanka i recikliranja plastičnog ambalažnog otpada. Drugim riječima, po stanovniku je nastalo 1,4 kilograma takvog otpada više (rast od četiri posto), dok je recikliranje uvećano za 1,2 kilograma per capita, što je više za 9,5 posto.
Količina proizvedenog plastičnog ambalažnog otpada po stanovniku između 2011. i 2021. porasla je za 26,7 posto ili za 7,6 kilograma. Reciklirana količina plastične ambalaže porasla je u promatranom razdoblju za 38,1 posto ili 3,9 kilograma po stanovniku.
Slijedeći stroža pravila za prijavu recikliranja koja su članicama uvedena 2020., stopa recikliranja pomaknula se s 41,1 posto u 2019. na 37,6 posto u 2020. godini. Stopa recikliranja u 2021. ponovno je porasla, iznosivši 39,7 posto.
Najviše nastale plastične ambalaže u toj godini reciklirale su Slovenija (50 posto), Belgija (49,2 posto) i Nizozemska (48,9 posto). Naprotiv, manje od jedne četvrtine plastičnog ambalažnog otpada reciklirano je na Malti (20,5 posto), u Francuskoj (23,1 posto) i Švedskoj (23,8 posto).
Hrvatskoj je pak u toj godini reciklirala 34,2 posto plastičnog ambalažnog otpada.
