"Plinofikacija Rafinerije nafte Brod direktnim plinovodom iz Hrvatske je naprosto nestvaran projekt. Nije mi jesno koje se europske direktive primjenjuju u njegovoj realizaciji jer toga nema nigdje. BH Gas još od 90-ih godina ima projekt plinofikacije Broda, kao što planiramo i međudržavnu interkonekciju s Hrvatskom ali ako se planirano realizira to će zauvijek pokopati projekt međunarodne interkonekcije Slavonski Brod-Bosanski Brod-Zenica, kojom bi se plinoficirala industrija uz rijeku Bosnu. Taj se plinovod ne radi samo zato što to Republika Srpska ne želi, jer ne žele plin iz Hrvatske već samo iz Srbije, bez obzira što smo im nudili da zarađuju na tranzitu. Tim više mi nije jasno kako se sada ovo izvodi, jer ovako magistralnog plinovoda nikada neće biti iz tog pravca", zapitao se pomalo uzrujano savjetnik u BH Gasu Almir Bečirević na okruglom stolu konferencije na temu plina koji se danas održao u Zagrebu u organizaciji Poslovnog dnevnika. BiH i Hrvatska pa i Slovenija imaju potencijal dobiti jednog dana plin iz Azerbajdžana, plinovodom IAP, kapaciteta 5 mlrd m3/god, za što će se za par mjeseci i formirati tvrtka te potpisati ugovor sa SOCAR-om. Marin Zovko iz Plinacra upozorio je da infrastruktura itekako košta i taj trošak treba uračunati, a hrvatska dionica projekta procijenjenog na 580 mil. eura iznosi čak 280 mil. eura. 
Općenito, poznato je da Hrvatska ima problem s preizgrađenom infrastrukturom a potrošnja polako raste ali se još nije vratila ne predkrizne godine. Predsjednik HSUP-a Dalibor Pudić kao glavnu prijetnju naveo je potencijal gašenja nekih od velikih potrošača (Petrokemije), što bi uzdrmalo sustav do temelja. 
Hrvatska je 2007. čak 71% potreba pokrivala iz vlastitih potreba, 2016. to je palo na tek 41%, a Pudić navodi kalkulaciju da već 2025. možemo računati na tek 0,5 milijarde m3 domaćeg plina, što pokriva manje od 20% potreba. S tom zabrinutošću složila se i prof. Darija Karasalihović Sedlar s RGN-a koja je iscrpno govorila o potencijalima nekonvencionalnih ležišta u murskoj, savskoj i dravskoj depresiji ali je zaključila da "proizvodnja ugljikovodika zamire i teško možemo očekivati nekonvencionalne projekte kad nema ni konvencionalnih". Zvonimir Jonjić iz slovenskog Geoplina govoreći o hrvatskom tržištu plina istaknuo je da na njemu vlada bitka za svakog kupca a cijene su trenutno tako visoke da dijelovi gospodarstva posluje bez profita. Na pitanje kakav je stav Geoplina prema LNG-projektu na Krku Jonjić je odvratio da ta tvrtka plin kupuje tamo gdje je jeftinije a sve kalkulacije ukazuju da bi plin iz terminala ipak bio nešto skuplji.