Brojnim dvojbenim odlukama Ustavnog suda u posljednjih nekoliko godina pridružila se još jedna. Iako je jasno da Ustavni sud nastoji osigurati vladavinu prava i zakona i da se svi pravni i upravni postupci provode u skladu s pravom i zakonom, postavlja se pitanje što ako su ta prava i ti zakoni nedostatni, nedorečeni, međusobno suprotstavljeni i ako (više) nisu u skladu sa stvarnom životnom praksom i s tehničkim i društvenim razvojem koji je u međuvremenu nastupio.
Što je odlučio Ustavni sud?
Dobar primjer za to je, kako piše 'Jutarnji list' nedavna odluka Ustavnog suda, prema kojoj su ukinute određene odredbe Zakona o energetskoj učinkovitosti. Spomenuti Zakon je, navodno, bio tako napisan da se energetska obnova pročelja zgrade uopće ne bi mogla provesti jer je prikupljanje suglasnosti svih stanara (točnije vlasnika udjela u zgradi) postalo gotovo nemoguće. Tako u čl. 29. i 30. Zakona stoji: "...odluku o sklapanju ugovora o energetskom učinku višestambene zgrade s pružateljem energetske usluge suvlasnici zgrada donose temeljem natpolovične većine glasova suvlasnika zgrade koja se računa po suvlasničkim udjelima i po broju suvlasnika nekretnine."
Dakle, radi se o dva uvjeta koja istodobno treba zadovoljiti: prikupiti suglasnosti suvlasnika koji imaju ukupno 51% udjela u suvlasništvu (promatrajući površinu, tj. iznose njihovog suvlasništva u m2) i prikupiti više od 51% pojedinačnih suglasnosti suvlasnika kao fizičkih osoba. Svakome tko je iole upućen u međusuvlasničke odnose u stambenim zgradama i svatko tko je ikada živio u stambenoj zgradi (gdje uvijek postoji neki 'škrti deda' ili 'luda baba'), jasno je ta se ta dva uvjeta nikako ne mogu ispuniti.
Zahtjev za ustavnosti tog Zakona još je prošle godine, kako donosi 'Jutarnji list', podnijela odvjetnica Goranka Herljević. No, za razliku od mnogih drugih slučajeva, Ustavni sud je u ovom slučaju bio brz i zaključio da ranije spomenutu odluku treba ukinuti. Naime, ustavni suci smatraju da nije jasno kako ostvariti natpolovičnu većinu glasova (ili 'kvadrata') po dva kriterija i koji bi od njih trebao imati prednosti.
Koje su posljedice?
No, sada ostaje nedorečeno kako, zapravo, provesti energetsku obnovu stambene zgrade s više suvlasnika i koliku bi suglasnost tih suvlasnika za takve radove trebalo imati. Naime, Zakon o energetskoj učinkovitosti i do sada je bio u suprotnosti sa Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. U tom su Zakonu (koji je gotovo u rangu Ustava i stoga je gotovo nadređen svim drugim zakonima), koji podrobnije određuje prava suvlasnika kada se radi o odlučivanju o radovima na zgradama.
Prema tom Zakonu, za 'poslove izvanredne uprave', a to su upravo projekti energetske obnove zgrada, potrebno je prikupiti 100%-tnu suglasnost suvlasnika. Dakle, bilo kakvi zahvati na zgradi time bi postali jednostavno nemogući, osim naravno, osim ako dio suvlasnika koji je zainteresiran za projekte ne smisli neku pravu akrobaciju i spomenuti 'ludi deda' ili 'škrta baba' uz sebe nemaju nekoga tko se razumije u pravo (gle čuda, najčešće baš imaju!). No, Ustavni sud je sada postupio kako u slučajevima koji bi mogli imati značajnije društvene posljedice i ovaj je put postupio 'domobranski' i o tom problemu nije donio mišljenje, iako je razmatranje tog problema također zatražila ranije spomenuta odvjetnica.
Dakle, sada se spomenuti članci Zakona o energetskoj učinkovitosti ukidaju 15. rujna ove godine, no ostaje nejasno kako će se ubuduće odlučivati o projektima energetske učinkovitosti pa i o mnogim drugim projektima u stambenim zgradama (pa čak i obnove nakon potresa). Drugim riječima: od jeseni takvi projekti vjerojatno neće biti mogući.
Što sada?
Sada je na potezu politika. Dakle, ili će trebati doraditi Zakon o energetskoj učinkovitosti (što je vrlo vjerojatno, no trebat će tu unijeti razne pravne akrobacije kako bi se olakšalo prikupljanje suglasnosti) ili će trebati mijenjati Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (što je vrlo vrlo malo vjerojatno).
Bolji poznavatelji prilika možda se sjećaju da je tu pravnu zavrzlamu pokušao riješiti poznati građevinac - političar (radi se, dakako, o sadašnjem varaždinskom županu, a tada ministru zaduženom za graditeljstvo). Cilj je bio upravo olakšati projekte energetske obnove u zgradarstvu. Tada su navodno zatražene i izmjene Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, upravo kako bi se pojednostavili i olakšali mnogi projekti u stambenim zgradama s više suvlasnika, no to je sve, ponovno navodno, zaustavio tadašnji ministar zadužen za pravosuđe.