U kontekstu rata u Ukrajini, tri baltičke države žele ubrzati desinkronizaciju svojih električnih mreža iz Rusije i Bjelorusije i dovršiti je najkasnije do veljače 2025. godine. Razlog je napose sigurnosne prirode, uslijed rata u Ukrajini koji je pokazao svu ranjivost elektroenergetskog sustava.
Dvadeset godina nakon što su se Estonija, Latvija i Litva pridružile EU, njihove električne mreže ostaju sinkronizirane s ruskim i bjeloruskim mrežama, što znači da električna energija u svim zemljama ima istu frekvenciju i može lako teći preko granica.
Baltičke zemlje već dugo planiraju umjesto toga sinkronizirati svoje elektroenergetske sustave s mrežom EU-a, ali ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. učinila je ovo još hitnijim problemom. Estonski, Latvijski i Litavski elektroenergetski sustavi integrirani su u prijenosnu mrežu IPS/UPS Rusije i Bjelorusije tijekom sovjetske okupacije u ono što je poznato kao BRELL Ring. Ova mreža, kojom većim dijelom upravlja Moskva, opskrbljuje 280 milijuna kupaca električnom energijom, uglavnom u zemljama bivšeg SSSR-a i središnjoj Aziji.
Godine 2007. tadašnji premijeri triju baltičkih država dogovorili su strateški cilj pridruživanja europskoj kontinentalnoj mreži. Ove tri zemlje i Europska komisija potpisale su 20. lipnja 2019. političku mapu puta za postizanje sinkronizacije.
„Mreže su srce našeg energetskog sustava i imaju veliku geopolitičku i stratešku važnost. To je naglašeno razarajućim napadima Rusije na ukrajinski energetski sektor”, rekla je estonska povjerenica EU za energetiku Kadri Simson za Euractiv, naglašavajući da će sinhronizacija s EU mrežom povećati energetsku sigurnost cijele regije.
Tri baltičke zemlje složile su se postaviti početak 2025. kao krajnji rok za sinkronizaciju s europskom kontinentalnom mrežom, interkonekcijama s Finskom, Poljskom i Švedskom. Europska unija uložila je više od 1,2 milijarde eura subvencija za projekt.