Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) održalo je danas nacionalnu konferenciju o energetskom siromaštvu, problemu koji pogađa između 6,6 i nešto više od 20 posto stanovništva Hrvatske, koji žive u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Podaci su neprecizni radi nedostatka informacija i različitih metodologija kojima se ono procjenjuje, no računa se da si 5,7% kućanstva ne može priuštiti grijanje. Dramatično loši uvjeti stanovanja nešto su se čime se susreću socijalne službe i zdravstveno osoblje, a potencijalnih primatelja pomoći je bitno više nego što to ijedna statistika zahvaća, ističu iz ureda Pučkog pravobraniteljstva.
Riječ je o multisektorskom problemu, jer energetsko siromaštvo podrazumijeva lošije životne uvjete, lošije zdravlje, socijalnu depriviranost, nejednakost i očekivano kraće trajanje života. Žene su njime više pogođene nego muškarci, kao i samohrane majke. Obično je u Hrvatskoj riječ o trijadi međuposljedica: energetsko siromaštvo – niski prihodi i loša energetska učinkovitost – visoki rashodi, a rezultat je narušeno fizičko i mentalno zdravlje stanovnika.
Ugrožene samohrane majke i žene
Čak 125 milijuna građana EU je na rubu energetskog siromaštva, a najviše žene. Aktualna energetska kriza negativno utječe na ekonomsku i društvenu uključenost žena, njihovo zdravlje, na rizik od obiteljskog nasilja i na njihova temeljna prava. Od najugroženijih žena, studije pokazuju da samohrane majke imaju veću vjerojatnost da će se više boriti s plaćanjem računa nego što je to u slučaju muškaraca.
Žene za jednaki rad, odnosno posao, primaju prosječno 13 posto niže plaće, a čak 30 posto niže mirovine nego muškarci. Projekt cjelodnevne škole trebao bi pomoći majkama da lakše uđu i ostanu na tržištu rada, a samim tim i smanje rizik od siromaštva.
Kad je riječ o aktivnostima koje se provode u Hrvatskoj u borbi protiv energetskog siromaštva ističu se vaučeri za energiju, a broj primatelja je porastao sa cca 69.000 na cca 72.000. Tu je i obnova obiteljskih kuća, odnosno višestambenih zgrada kroz sredstva FZOEU i NPOO. Kako su cijene energije subvencionirane potrebno je i 40 godina da se uštede u energetsko obnovu isplate, istanula je Vesna Bukarica iz EIHP.
Kad je riječ o stopostotnom sufinanciranju obnove višestambenih zgrada stanovnika u riziku od energetskog siromaštva na potpomognutim područjima preko FZOEU, za to će biti izdvojeno 19,9 mil. eura za 48 zgrada. Radovi su već krenuli u 10 zgrada u Ličkom Osiku, po tri u Benkovcu te zgradama u Kninu, Gračacu, Drnišu, Novoj Gradišci, Iloku i Belom Manastiru, a ukupno 26 zgrada je u pitanju.
Brojke bi mogle biti i bolje
Tim brojkama u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine nisu zadovoljni, jer su svjesni da su potrebe bitno veće. Marija Kelava je istaknula da su građani prije početka radova iznimno nepovjerljivi i skeptični pa i uplašeni, no vrlo su zadovoljni kada se s radovima konačno krene. Novac koji je za to namijenjen preko NPOO ni približno nije potrošen, što je šteta.
Računa se da će u rujnu ove godine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost raspisati novi natječaj za energetsku obnovu cca. 10.000 obiteljskih kuća, vrijedan 120 mil. eura, a u prosincu za 1.000 kuća u riziku od energetskog siromaštva, vrijedan 25 mil. eura. DOOR zagovara energetsku obnovu i primjenu obnovljivaca kao optimalno rješenje te višekratno naglašava da je potrebno pravovremeno informirati potencijalne korisnike mjera i pomoći im kod prijava.
Vesna Bukarica iz EIHP-a navela je da imamo razloga biti zadovoljni s uštedama u obiteljskim kućama koje umjesto 3,47 PJ iznose čak 4,25 PJ, no kada je riječ o višestambenim zgradama nema razloga za zadovoljstvo zbog nekonzistentnog financiranja – cilj je bio 5 PJ, a dosegnuto je tek 3 PJ. Gotovo 400 višestambenih zgrada je u procesu obnove. Grad Zagreb donio je ove godine Plan borbe protiv energetskog siromaštva, a u DOOR-u se nadaju da će krenuti u implementaciju krajem godine.
