Najveći proizvođači električne energije i plina u Europskoj uniji u 2022. doživjeli su pad tržišnog udjela u mnogim članicama, naglašavajući sve veću konkurenciju na energetskom tržištu u usporedbi s 2021. godinom. Pokazatelj tržišnog udjela otkriva udio tržišne energije koju osigurava najveća tvrtka u mreži. Veći tržišni udjeli ukazuju na monopolističko ili oligopolističko tržište.
Prema podacima statističkog ureda EU-a Eurostata, povećanje tržišnog udjela najveće elektroenergetske tvrtke zabilježile su u četiri članice. Također, u istom broju država EU-a taj je udjel ostao stabilan, dok je pad zabilježen u 16 članica.
Smanjenje tržišnog udjela ukazuje na rastuću konkurenciju i diversifikaciju energetskog tržišta.
Najveći pad
Najveći porast tržišnog udjela između 2021. i 2022. godine zabilježen je u Slovačkoj (rast za 6,7 postotnih bodova). Naprotiv, najveći pad zabilježen je u Francuskoj (za 6,5 postotnih bodova).
Tržišni udjel najvećih proizvođača električne energije u 2022. odstupao je u zemljama EU-a. Najveći udio zabilježen je na Cipru (87,5 posto) te u Hrvatskoj (73,6 posto) i Francuskoj (72,5 posto). Pritom valja istaknuti kako je tržišni udjel najvećeg proizvođača električne energije u Hrvatskoj u 2021. iznosio 75,5 posto, a godinu dana kasnije spomenutih 73,6 posto.
S druge pak strane, izvijestio je Eurostat, tržišni udjel najvećeg proizvođača na tržištu električne energije bio je najmanji u Litvi (12 posto), Poljskoj (14,9 posto) i Italiji (18 posto).
Malta i Švedska
Tržišni udjel najvećeg uvoznika i proizvođača prirodnog plina u 2022. smanjio se u 11 članica EU-a (od 22 zemlje izvjestiteljice).
Između 2021. i 2022. najveće smanjenje tržišnog udjela zabilježeno je u Litvi (pad za 29,8 postotnih bodova), Bugarskoj (za 14,5 postotnih bodova) i Francuskoj (za 11,5 postotnih bodova). Nasuprot tome, godišnji porast najvećeg tržišnog udjela zabilježen je za Slovačku (rast za 11 postotnih bodova) i Hrvatsku (za 5,4 postotna boda). Drugim riječima, tržišni udjel najveće tvrtke za uvoz i proizvodnju plina u Hrvatskoj u 2021. je iznosio 28,4 posto, a u 2022. godini gotovo 33,9 posto.
Najveći tržišni udjel od 100 posto zabilježen je na Malti i u Švedskoj, gdje je jedan subjekt dominirao nacionalnom proizvodnjom i uvozom. Zatim, slijedi Poljska s udjelom od 92 posto.
Naprotiv, najveće tvrtke za uvoz i proizvodnju prirodnog plina imale su najnižu razinu tržišnog prodora u Irskoj (22 posto), Češkoj (30 posto) i Grčkoj (30,5 posto).
