"U ovim neizvjesnim vremenima, potrebno je vrlo pažljivo pristupati dodatnim poreznim opterećenjima kako njima ne bi bile nepravedno zahvaćene tvrtke koje ostvarenu dodatnu dobit ne duguju posljedicama krize. Na tragu tog stava, mislimo da bi široko koncipiran porez na ekstra dobit mogao poljuljati motiviranost poduzeća da ulažu u Hrvatskoj, pogotovo kada bi on, po naravi, nerazmjerno pogodio propulzivne sektore ekonomije, primjerice IT sektor i sve tvrtke koje su provele proces restrukturiranja ili ulagale u razvoj poslovanja ili obnovljive izvore energije. U kontekstu osjetnog usporavanja gospodarskog rasta, kojeg je Ministarstvo financija jasno ugradilo u projekcije za gospodarstvo i rast prihoda u sastavljanju proračuna za 2023., naglašavamo da je porez na ekstra dobit retroaktivan u naravi. Naime, poduzeća cijelu godinu plaćaju predujmove poreza na dobit i već su definirale poslovne planove za izazovnu 2023. godinu u trenutku kada je novi porez najavljen. Takva neizvjesnost zasigurno ne pomaže gospodarstvenicima da se uspješno nose s izazovima koje 2023. donosi", konstatira HGK.
HGK je članica Eurochambersa, gdje prevladava stav da je uvođenje ovog poreza potrebno usmjeriti primarno na energetski sektor. Zato HGK komentira: "Ako Vlada RH smatra nužnim uvesti jednokratan porez na ekstra dobit, predlažemo da se isti porez, s skladu s velikom većinom zemalja članica EU, usmjeri primarno na energetski sektor, kao i sektore naslonjene na energetski sektor, uz primjenu jasnih kriterija."