Poljska, koja se zalagala za što nižu gornju granicu, do četvrtka navečer nije potvrdila hoće li podržati dogovor, rekao je diplomat EU-a.
Zemlje EU-a danima se prepiru oko pojedinosti gornje granice cijena, čiji je cilj srezati ruski prihod od prodaje nafte, istovremeno sprječavajući skok globalnih cijena nafte nakon što embargo EU-a na rusku sirovu naftu stupi na snagu 5. prosinca, javlja Euractiv pozivajući se na Reuters.
Reuters je vidio dokument u kojem stoji da će se sankcijski "price cap" revidirati sredinom siječnja 2023. i svaka dva mjeseca, da se vidi kako ta shema funkcionira i da se reagira na moguće "turbulencije" na naftnom tržištu. Također, navodi se 45-dnevni tranzicijski period koji će se primjenjivati na plovila koja nose rusku naftu a utovarena je prije 5. prosinca i iskrcana na krajnju destinaciju do 19. siječnja 2023. Ruskom naftom tipa Ural u četvrtak se trgovalo po cijeni od oko 70 USD.
Nesigurnost oko efekta
To će omogućiti zemljama da nastave uvoziti rusku sirovu naftu koristeći zapadno osiguranje i pomorske usluge sve dok ne plaćaju više po barelu od dogovorenog limita. Početni prijedlog G7 prošlog tjedna bio je ograničenje cijene od 65 do 70 USD po barelu bez mehanizma prilagodbe.
Visoki dužnosnik G7 rekao je da je dogovor "vrlo, vrlo blizu" i da bi trebao biti finaliziran u narednim danima, a najkasnije do ponedjeljka.
Dužnosnik je izrazio uvjerenje da bi ograničenje cijena ograničilo sposobnost Rusije da vodi svoj rat protiv Ukrajine.
Dužnosnici G7 pomno su pratili tržišta nafte tijekom razvoja mehanizma ograničenja cijena i činilo se da im je to "prilično ugodno", rekao je dužnosnik.
Ranije je zamjenik američkog ministra financija Wally Adeyemo rekao na konferenciji Reuters NEXT u New Yorku da je gornja granica od 60 dolara unutar raspona rasprava bloka i da bi ograničila ruske prihode.
Budući da se ruskom naftom Urals već trgovalo niže, Poljska, Litva i Estonija odbile su višu cijenu od 65-70 dolara po barelu.