Poštovani gosp. Vranić, predstavite nam ukratko ALSTOM.
ALSTOM Hrvatska od 2000. godine posluje kao dio ALSTOM Grupe koja je poznata po izgradnji najbržeg vlaka na svijetu i metroa s najvećim kapacitetom, a i 25% svjetskih energetskih kapaciteta. U 70 zemalja svijeta zapošljava više od 76 000 ljudi i ostvarila je prihod od 16,9 milijardi eura u financijskoj godini 2007/2008, dok je prošle godine zaprimljeno narudžbi u vrijednosti čak 23 mlrd. eura.
Grupa je podijeljena na Energetiku i Transport, gdje je Energetika dominantna, a potom slijedi Transport (superbrzi vlakovi, metroi, signalizacija i sl). Energetika je podijeljena na dva dijela. U dio koji se bavi servisom spada tvornica u Karlovcu i on godišnje ostvaruje promet na nivou 3,6 - 3,7 mlrd. eura.
Tvornica u Karlovcu zapošljava preko 700 ljudi i pruža cjelovita servisna rješenja za termoenergetske i hidroenergetske objekte te industrijska postrojenja na hrvatskom i inozemnom tržištu. Poslovanje funkcionira kroz sinergiju tri različita segmenta djelatnosti: Servisni inženjering, Servisnu Proizvodnju i Lokalni servisni centar.
Međutim, proizvodnja turbina datira još od 1949. godine kada su, u sklopu tada osnovanog poduzeća Jugoturbina - Tvornica parnih turbina, proizvedene prve parne turbine. Razvoj proizvodnog programa koji je, uz parne turbine, na početku obuhvaćao i dizelske motore i vodene pumpe, privlačio je brojne stručnjake iz bivše Jugoslavije i inozemstva. Od 1982. godine u proizvodnji i konstrukciji parnih turbina velikih jediničnih snaga koristila se i licenca BBC-a (kasnije dijela ABB-a). Suradnja je bila osnova za stvaranje zajedničke tvrtke 1991. godine kada Jugoturbina kao dio Grupe ABB (Asea Brown Boveri), mijenja naziv u ABB Tvornica energetskih postrojenja d.o.o.
U 60 godina postojanja tvornica bilježi razdoblja uspona i padova, no posljednji petogodišnji period obilježen je intenzivnim rastom prihoda (više od 200%) i broja zaposlenih (170), popraćenim stalnim ulaganjima u modernizaciju opreme, ali i u permanentno usavršavanje ljudskih potencijala.
ALSTOM Grupa je u siječnju objavila da je u posljednjem tromjesečju povećala prodaju za 11% u sektorima proizvodnje vlakova, energetike i održavanja te su tako prihodi tijekom prosinca 2008. godine porasli na 4,56 milijardi eura. S tim u vezi zanimaju nas prihodi koji su ostvareni u Hrvatskoj.
U Hrvatskoj u zadnjih pet godina postoji trend rasta prihoda (više od 20% godišnje), a vjerujemo da će se tako nastaviti i u ovoj financijskoj godini, u kojoj predviđamo prihod od oko 50 milijuna eura.
Tvrtka kontinuirano ulaže u modernizaciju postrojenja. Što nam možete reći o tome?
Da, u zadnje tri godine smo uložili znatan iznos u modernizaciju proizvodnje. Investirali smo u nekoliko novih strojeva (u teškoj strojnoj obradi i proizvodnji lopatica), dodatnu opremu i tehnologiju (također u proizvodnji lopatica) kako bismo povećali kapacitete proizvodnje, ali i kvalitetu proizvoda i efikasnost. Time nastojimo stvoriti tvornicu za buduće naraštaje. Također, konstantno ulažemo u novi hardver i softver, ali i u bolji i suvremeniji izgled ureda kako bi se zaposlenici osjećali što ugodnije na svom radnom mjestu.
Osim modernizacije postrojenja, ulažemo i u ljudske potencijale te promoviramo cjeloživotno učenje i stvaranje organizacije znanja.
Sve ovo, uz intenzivnije ulaganje u zaštitu okoliša, zaštitu zdravlja zaposlenika i sigurnost, stvara pretpostavke za dugoročno uspješno poslovanje.
Godine 2007. ALSTOM Grupa preuzela je tvrtku Turboteh. Što je to spajanje konkretno značilo za vas?
ALSTOM je pripajanjem Turboteha dobio dodatno pojačanje kapaciteta u području servisnih aktivnosti. Iako smo i prije uspješno obavljali servisne poslove vođenja projekata, upravljanja radilištima i terenske poslove servisiranja i održavanja energetskih postrojenja, ova akvizicija omogućila nam je da to obavaljamo još učinkovitije. Ujedno, pripajanjem nove kompanije automatski smo proširili i bazu kupaca na našem tržištu.
Što nam možete reći o razdoblju kada je s radom prestala nekadašnja Jugoturbina?
Vrlo dobro se sjećam tog perioda jer smo s 1200 zaposlenih 'srezani' na 300. Bilo je to 1991. godine. Imao sam sreću da sam ostao na poslu, ne iz tog razloga što sam bio jaki inženjer, već zato što sam se bavio tada rijetkim poslom jer je malo ljudi znalo programirati numeričke strojeve. Iz tog razdoblja potječe anegdota. ABB nije htio odmah oformiti servis, već je čekao povoljan trenutak, travanj kada počinje servisna sezona. U međuvremenu su ljudi sami oformili vlastiti posao i tako nastaje Turboteh. Na kraju je ALSTOM pred nekih godinu dana kupio Turboteh jer je bio konkurencija, a istovremeno nam je trebao taj dio osoblja montažerskog kapaciteta koji nismo imali. Dakle, 'ruke' smo morali podugovarati, ali ne kod Turboteha jer smo bili konkurencija, već kod nekih drugih kompanija na tržištu. Upravo se iz tog razloga dogodila akvizicija Turboteha.
ALSTOM Hrvatska je poznata po izuzetno dobroj alatnici?
Alatnica se u principu svela isključivo na pripremu alata za naš strojni kapacitet i brušenje tog alata te sortiranje. Dakle, ne u onoj formi kakve alatnice znaju biti, odnosno da rade alate za autoindustriju i sl.
Investirali smo u velik broj novih visokoefikasnih i produktivnih strojeva te napravili i dislokacije tih alata da budu što bliže strojnim kapacitetima. Tako u lopaticama već imamo megamat koji je digitalni desetometarski ormar gdje posebnom identifikacijom dobivate alat. Isto tako, investirali smo u dva velika stroja u teškoj strojnoj obradi. Imamo dva stroja čija vrijednost s temeljima prelazi 10 milijuna eura, a taj stroj mora minimalno raditi 6000 h godišnje kako bi opravdao investiciju.
Jesu li opravdana takva ulaganja?
Sve analize, napravljene zbog dobivanja odobrenja za kupovinu tih strojeva, pokazale su da se veliki “namet” troška amortizacije u cijeni sata stroja može kompenzirati povećanom produktivnošću, boljom općom efikasnošću, smanjenjem broja stezanja obratka te eliminacijom praznih hodova. S druge pak strane, ALSTOM Grupa je zasigurno smatrala tu investiciju opravdanom kada smo za nju dobili odobrenje.
S obzirom na to da imate redovit godišnji porast prometa, jeste li u okvirima ALSTOM Grupe dobro pozicionirani?
Tko god me to pita, kažem da smo prihvaćeni kao partneri. Mi nismo više zemlja niskog troška i to je nešto što se mora zaboraviti. Pogotovo ako se zna da je ovdje u Alstom Hrvatska produktivnost značajno bolja od okruženja, ali da još nije onakva kakva je na Zapadu. Prema tome, značajan utjecaj još uvijek stoji u slabijoj organizaciji i nižoj produktivnosti i time se treba ozbiljno pozabaviti. Znači, nama je cijena sata nešto niža, ali uzevši u obzir još neke dubioze koje imamo, prodajna cijena je tu negdje. Prema tome, oni nas prihvaćaju kao partnera jer, da nije tako, oni bi već odavno otišli poslovati dublje na Istok. Ono što pokušavamo napraviti je da stvorimo određeni vid ovisnosti i da idemo što više prema kompleksnim proizvodima. S jednostavnim proizvodima gdje se radi s cijenom po kilogramu, to jednostavno ne ide. Treba prodati i onaj inženjerski dio te se na taj način opstaje. Imamo poprilično visok stupanj autonomije. Na neki smo način iskoristili trenutni nedostatak inicijative pojedinih članica ALSTOM-a u segmentima gdje su one bile prezasićene ili im je nedostajalo kreativnosti. Unazad tri godine u tvornicu u Karlovcu investirano je više od 20 mil. eura. Sve je to rezultat značajnog povećanja prihoda i profita po zaposlenom jer se svakako i taj dio mora pratiti.
Spomenimo neke značajnije projekte na kojima trenutno radite.
Većina projekata vezana je za ALSTOM Grupu kao našeg najvažnijeg kupca. Tako inženjering pruža stručnu podršku drugim ALSTOM-ovim centrima u Europi (posebice u Švicarskoj i Njemačkoj). Na projektima izvan Grupe ostvarujemo svega 10% ukupnih prihoda, a trenutno najznačajniji projekt je revitalizacija dvije kondenzacijske turbine za generatorski pogon od 15 MW u Makedoniji, za kupca Energetika Skopje.
Kako se ALSTOM nosi s novonastalom lošom situacijom u gospodarstvu?
S obzirom na to da poslujemo u području energetike, a energija je neizostavna za odvijanje bilo kakvih procesa, možemo reći da se kriza ne osjeća u tolikoj mjeri kao u drugim gospodarskim granama.
Iako je situacija na tržištu nestabilna, ALSTOM u našoj regiji još ima trend rasta prihoda. Plan narudžbi za iduću financijsku godinu je vrlo izazovan i nadamo se da ćemo ga uspjeti ostvariti, iako neki veći i kompleksniji projekti za održavanje nisu još osigurani. Međutim, najveća prijetnja poslovanju bila bi nelikvidnost državnog sektora, ali nadajmo se da u Hrvatskoj neće doći do takve situacije.
Tvrtka je 2008. godine proglašena najuspješnijom u Karlovačkoj županiji, a u publikaciji '500 najboljih' FINA-e i ZAPI-ja 2007. zauzeli ste 100. mjesto, dok vam je 2006. uručen Certifikat Poslodavac partner koji je potvrda izvrsnosti u upravljanju ljudskim resursima. Što ta priznanja znače za tvrtku i koja je 'tajna uspjeha'?
Sama priznanja nam nisu prioritet, ali je uvijek ugodno vidjeti da je naš trud prepoznat na županijskom i državnom nivou. Prvestveno želimo ispuniti zacrtane planove, ostvariti dobre poslovne rezultate te time polučiti zadovoljstvo naših zaposlenika, a ujedno ih motivirati za još intenzivnije zalaganje. Tajna uspjeha? Nigdje, pa ni kod nas, nema čarobnog recepta za uspjeh. Potreban je tim ljudi koji će svojom stručnošću u različitim područjima znati prepoznati prave prilike i iskoristiti najbolje od onog što se nudi. Također, uvijek treba gledati dugoročne planove i rezultate jer teško je nešto postići 'preko noći'.
ALSTOM Hrvatska je poznata po otvorenosti prema mladim stručnjacima i pružanju raznih mogućnosti još za vrijeme studiranja. Molimo Vas za komentar.
S obzirom na to da imamo potrebe za zapošljavanjem ljudi tehničke i metalske struke, koji su danas dosta deficitarni (ing. i dipl. ing. strojarstva, bravari, zavarivači i sl), nastojimo iskoristiti različite mogućnosti za pronalazak odgovarajućih zaposlenika. Jedna od njih je upravo i pružanje mogućnosti za rad još u vrijeme studiranja. Stipendiranjem studenata omogućujemo mladim ljudima da isprobaju rad na najsuvremenijoj opremi (IT i ostalo), u inozemstvu, u multinacionalnim timovima i sl.
Kod nas je problem u tome što mladi ljudi u želji za što bržim uspjehom vole vrlo brzo otići iz neke kompanije. To je želja za karijerom i ona je razumljiva. Kod nas, npr. u Inženjeringu, nemamo problema sa starosnom piramidom jer su tu većinom mlade kolege, no teško je da svi mogu 'stasati' paralelno. Uzmimo da nitko od njih ne ode, nama ipak treba 15 - 17 inženjera godišnje. Uzme li se u obzir brojka da se godišnje producira oko 40 dilopmiranih inženjera strojarstva, to je definitivno malo ako se pogleda cijelo tržište. Imamo i Veleučilište u Karlovcu gdje dio naših kolega predaje. Tu smo pragmatični jer si na neki način odgajamo kadrove shodno potrebama. To su sve male brojke. Suprotno tome, imamo primjer Švicarske gdje su svi 'mladi lavovi' koji imaju neopisivu želju za uspjehom, ne samo u tehničkom smislu, već i u rukovodećem, a kod nas je situacija na žalost takva da dosta mladih ljudi sebe želi smatrati ekspertom u vrlo kratkom razdoblju. Što se tiče plaća mladih inženjera, tu kontinuirano radimo na korekcijama te razlika između nekadašnjeg 6. i 7. stupnja iznosi približno oko 1000 kuna bruto. Startna plaća za inženjera iznosi 5500 kuna bruto, a za 7. stupanj iznosi oko 6700 kuna bruto. Mi imamo godišnje definirane minimalne korekcije kao što su, npr. porast troškova života, a tu je i dodatak na 'vjernost tvrtki'. Cijela naša 'populacija' (ukupno s Turbotehom govorimo o 800 zaposlenih) je vrlo jaka po obrazovanju. Riječ je o gotovo 400 više i visoko obrazovanih ljudi.
Kakva je suradnja s Fakultetom strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu?
Studenti nas posjećuju, ali ne u tolikoj mjeri koliko bi trebali. Što se tiče samih fakulteta, oni bi nas trebali provocirati na suradnju, a ne mi njih. Mi se bavimo realnim poslom i nemamo vremena 'izmišljati' potencijalne projekte. Moram reći kako s njihove strane nedostaje malo inicijative i više produktivnosti.
ALSTOM Hrvatska u budućnosti?
Plan nam je preuzimanje sve većih i kompleksnijih proizvoda i projekata. Time bi uz povećanje produktivnost i realizirali i minimalno 10 - 15%-tni rast prihoda godišnje. Također, nastavljamo s dosadašnjim aktivnostima proizvodnje rotorskih i statorskih lopatica za parne turbine u okviru servisnih aktivnosti na alociranom tržištu, kompresorskih lopatica za plinske turbine, rekondicioniranja, ali i proizvodnje novih ispušnih kućišta plinskih turbina te pružanja usluga strojne obrade, zavarivanja i montaže u regiji u kojoj poslujemo. Sva dosadašnja i buduća investiranja idu u tom pravcu.
