Poštovani gosp. Veljača, molimo Vas da za početak razgovora kažete nešto više o povijesti TPK Zavoda, njegovom razvojnom putu i organizaciji poslovanja. Što je obilježilo proteklih 55 godina poslovanja?
Razvojni put našeg poduzeća, u formalnom i sadržajnom smislu, odvijao se u tri specifična razdoblja. U prvom, od osnivanja 1954. godine do tzv. ourizacije, pod nazivom Laboratorij djelujemo u formi zasebne organizacijske jedinice u sklopu Tvornice parnih kotlova Zagreb (TPK). Da je temeljni zadatak 'osiguranje kvalitete proizvodnje' uspješno obavljan, najbolje govori podatak da se proizvodnja TPK-a od daleke 1961. godine odvijala uz priznavanje svjetskih klasifikacijskih kuća (BV, LR) te domaćeg registra brodova. Drugi period traje od osnivanja OOUR-a TPK - Zavod za energetsku i procesnu opremu do gašenja TPK-a i pretvorbe OOUR-a u društvena poduzeća (1990. godine) i predstavlja period intenzivnog stručnog i poslovnog razvoja. Razvoj usluga unutar dva za to vrijeme gotovo nepoznata područja (osiguranju kvalitete zavarivačkih radova u velikim investicijskim projektima, utvrđivanju i praćenju stanja energetske i procesne opreme u eksploataciji) rezultirao je i razvojem stručnih i operativnih resursa naših laboratorija. Treći period našeg postojanja vezan je za uspješno okončan proces privatizacije i transformaciju poduzeća u skladu s novim tržišnim uvjetima. Danas TPK Zavod ima status dioničkog društva i djeluje kao samostalni poslovni subjekt u sklopu ZM Grupe.
Ako se danas osvrnemo 55 godina unazad, može se reći da je ukupan period obilježio proces permanentnog stručnog razvoja koji je svoju svrsishodnost potvrđivao u praksi i na tržištu uz istovremenu neprekidnu borbu za zaštitu digniteta i nezavisnosti struke u odnosu na zahtjeve prakse i tržišta. Sa zadovoljstvom mogu istaknuti da u tom pogledu i danas uživamo neupitnu podršku vlasničke strukture Društva.
Recite nam nešto i o ljudskim resursima, njihovoj ulozi i značaju.
'Manager' koji danas u javnom istupu ne navede ljudske resurse i ekologiju kao prioritete, samog sebe je pribio na stup srama. Na žalost, istina je uglavnom upravo suprotna. Sam termin 'resursi' (vodni, drvni, naftni itd) znači 'roba'. Ako tome dodamo famozne 'headhuntere', nestaje čovjek, a pojavi se plijen. U takvoj atmosferi mladi ljudi nemaju motiva da kroz 3 - 5 godina stječu specijalistička znanja i iskustva u poduzećima i na poslovima gdje se to stvarno može ostvariti, već odlaze u egzistencijalno bolja i elitnija okruženja, bez obzira na struku. Zato, npr. danas kada je u tijeku investicijski ciklus u strojogradnji u Hrvatskoj, nema adekvatnog kadra ni za vođenje ni za izvođenje tih projekata.
Što se nas tiče, s obzirom da je stručni kadar nužna pretpostavka za obavljanje naše djelatnosti i daljnji razvoj, permanentno ulažemo u vlastiti kadar bez obzira na visoku cijenu istoga uslijed velikog postotka odustajanja od djelatnosti kao takve. Ohrabruje spoznaja da je FSB zadnje 2 - 3 godine od fakulteta za ostvarivanje studentskih prava u velikoj mjeri povratio status fakulteta prvog izbora za upis.
Zavod je najviše prisutan u procesnoj i energetskoj industriji te području opreme pod tlakom. Recite nam nešto više o tome.
S obzirom da smo nastali i razvijali se u okrilju proizvodnje pa i montaže energetske i procesne opreme te posuda pod tlakom, logično je da smo djelatnost razvijali u tom području. Današnja pozicija u konačnici rezultat je razvoja i dugogodišnjeg pružanja usluga u području utvrđivanja stanja i praćenja u eksploataciji te opreme. Istovremeno, raspolažući znanjima iz tvorničke proizvodnje i montaže te znanjima o opremi u eksploataciji, logično je uslijedilo i intenzivno pružanje usluga osiguranja kvalitete pri proizvodnji, montaži i rekonstrukcijama te opreme, odnosno postrojenja. Možemo reći da u Hrvatskoj gotovo da nema značajnijeg postrojenja ili opreme pod tlakom za koju u proteklom periodu nije vezana neka od naših aktivnosti. Stečenoj poziciji uveliko je doprinijela dugogodišnja uspješna radnja s nadležnom inspekcijom (IPT) te s najvećim vlasnicima - korisnicima te opreme.
Ne smijemo zaboraviti spomenuti ulogu i značaj Tehničkog biroa, Laboratorija IBR i Laboratorija IMR.
Organizacija poduzeća koju u tehničkom dijelu čine, u stručnom i poslovnom smislu, jednoznačno definirane organizacijske cjeline: Laboratorij za IBR, Grupa laboratorija za IMR (mehanički, metalografski i kemijski laboratorij) i Tehnički biro, pokazala se optimalnom za razvoj i osiguranje visokog nivoa kvalitete usluga koje pružamo. Koncentracija specijalističkog kadra u organizacijske jedinice koje karakterizira specifično područje djelatnosti osiguralo je visoki nivo stručnosti i profesionalnosti usluga u pojedinim specijalističkim područjima. Apsolutna neovisnost svake jedinice u pogledu stručnog aspekta pružanja usluga rezultirala je visokom razinom odgovornosti iste za razvoj i kvalitetu usluga u pojedinom području. Istovremeno, interdisciplinarnost velikog broja projekata koja uvjetuje upotrebu znanja iz više specijalističkih područja spriječila je zatvaranje organizacijskih cjelina unutar njih samih.
Kao zasebna organizacijska cjelina djeluje Certifikacijski odjel, čime je osigurana potrebna neovisnost u postupcima certifikacije proizvoda.
Poznato je da imate niz certifikata, akreditacija i odobrenja. Što biste o tome još mogli reći?
Pružajući naše usluge desetljećima pod 'paskom' inspekcijskih kuća i klasifikacijskih društava u svakodnevnom radu oživotvorili smo pristup da je poštivanje tehničke regulative nužan preduvjet za postizanje potrebnog nivoa kvalitete usluga koje pružamo. Usvajanjem europske tehničke regulative i osnivanjem HAA-e stvoreni su uvjeti da provjerimo i potvrdimo objektivnost našeg viđenja dosegnute kvalitete naših usluga. Bez obzira što smo tada znali da su izgledi za tržišnu valorizaciju stečenih certifikata minorni (ni danas se stanje nije zamjetno promijenilo), 2004. godine otpočeli smo s procesima stjecanja akreditacija i odobrenja. Kao rezultat toga danas raspolažemo certificiranim sustavom kvalitete prema ISO 9001, akreditacijom prema HRN EN ISO/IEC 17025 od HAA-e za laboratorij ispitivanja bez razaranja te za kompleks laboratorija za ispitivanje sa razaranjem (mehanički, metalografski i kemijski laboratorij), akreditacijom prema HRN EN 45011 za certificiranje proizvoda (postupci zavarivanja), odobrenjima Hrvatskog registra brodova i Bureau Veritasa kao priznati ispitni laboratorij te ovlaštenjem MZOPUG-a (za poslove prema tehničkim propisima) za radnje ispitivanja čelika za armiranje i prednapinjanje betona.
Od 2005. godine smo, po vlastitom opredjeljenju sudjelovali u šest postupaka međulaboratorijskog ocjenjivanja i provjere rezultata ispitivanja. S ponosom ističemo da smo u konkurenciji svjetski poznatih laboratorija ostvarili visoke ocjene pouzdanosti naših ispitivanja.
Potkraj listopada 2008. godine Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva donijelo je više podzakonskih propisa kojima bi se trebala riješiti problematika u području opreme pod tlakom. Jesu li oni dobri te mogu li i u kojoj mjeri riješiti probleme koji se niz godina vežu uz to područje? Što oni znače za Vaše poslovanje?
Bilo je krajnje vrijeme za donošenje nove regulative u području opreme pod tlakom te je donošenjem iste učinjen bitan kvalitativni pomak u tom području, bez obzira na manje nedostatke i nedorečenosti u tim propisima. U kojoj će mjeri donošenje propisa rezultirati poboljšanjima u praksi, ovisit će o kvaliteti i dosljednosti u implementaciji istih. Vjerujem da su određene nespretnosti u početnoj fazi stvaranja uvjeta za implementaciju tih propisa samo 'porođajne muke' te da će se situacija u tom pogledu vrlo brzo bitno popraviti.
Za nas bi se donošenje nove regulative trebalo dvojako pozitivno odraziti: boljim tržišnim valoriziranjem dostignutog i potvrđenog nivoa kvalitete usluga koje pružamo (akreditacije i sl) i proširenjem dijapazona usluga koje kao ovlaštena institucija možemo pružiti u skladu s novom regulativom.
S kojim se problemima susrećete u poslovanju? Odnose li se oni više na propise i njihovu nedorečenost ili su to konkretni problemi na terenu?
U globalnom smislu u poslovanju dijelimo sudbinu ukupne industrije i susrećemo se s istim problemima. U smislu specifičnosti koju za sobom nosi priroda naše djelatnosti, temeljni izvor poslovnih problema je upravo nedosljednost i proizvoljnost u primjeni zakonske i tehničke regulative. Teško je za očekivati da će u tržišnim uvjetima kakvi trenutno vladaju korisnici usluga plaćati kvalitetu koju ne moraju ostvariti.
Kakvo je, po vašem mišljenju, stanje energetske i procesne opreme u Hrvatskoj?
Iako je zadnjih par godina u HEP-u zabilježen pad nivoa ulaganja u održavanju postojećih energetskih objekata, mišljenja sam da je stanje vitalnih objekata dobro i da je visoka pouzdanost njihove pogonske raspoloživosti. Ovakav stav temeljim na činjenici da je HEP kroz zadnjih dvadesetak godina kontinuirano pratio svoje objekte u eksploataciji te sustavno provodio nužne rekonstrukcije i revitalizacije bitnih segmenata postrojenja. Iako trenutno stanje procesne opreme prvenstveno u naše dvije rafinerije ne poznajem tako dobro, mišljenja sam da je stanje bitnih dijelova opreme sasvim sigurno zadovoljavajuće jer je i u tom području zamijenjen čitav niz bitnih komponenti na tzv. starim postrojenjima. U području industrijske energetike i manjih procesnih postrojenja stanje se zadnjih godina značajno popravlja uslijed profiliranja vlasničke strukture i razvijanja spoznaje o važnosti pogonske pouzdanosti.
Možete li spomenuti značajnije reference?
Nakon cca. 4000 pisanih izvješća o provedenim kompleksnim zadacima iz područja djelatnosti te nakon cca. 300 000 pojedinačnih laboratorijskih ispitivanja teško je izdvojiti 'značajne' reference, a da nemate osjećaj da ste nešto propustili. S toga ćemo navesti neke od po nama zanimljivih referenci: QA i QC strojarskih i zavarivačkih radova pri izgradnji magistralnog plinovoda Karlovac - Pula (cca. 100 km), QC pri rekonstrukciji naftne platforme, QC zavarivačkih radova pri izgradnji Jankomirskog mosta u Zagrebu, QA zavarivačkih radova pri izradi i montaži tlačnog dijela opreme Bloka L TE-TO Zagreb, QA i QC zavarivačkih radova krovne konstrukcije nove dvorane u Splitu. U tijeku je angažiranje u funkciji QA zavarivačkih radova izrade i montaže tlačnih dijelova kotla pri izgradnji novog bloka TE Sisak te angažiranje u funkciji QA i QC zavarivačkih radova tijekom realizacije novog postrojenja vodika u Rafineriji nafte Rijeka.
I za kraj, koja je misija i vizija TPK Zavoda?
Naša misija je pružati usluge u skladu sa željama i na zadovoljstvo naših kupaca uz promicanje znanja i obranu digniteta tehničke struke. Također želimo razviti i zadržati kompetentne ljude, cijeneći njihov entuzijazam te kontinuirano poboljšavati poslovne rezultate poduzeća.
Govoreći o viziji želja nam je postati i biti prepoznati kao vodeća certifikacijska i ispitna ustanova na području metalnih materijala čiji će status biti priznat na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
