HEP predvodi zelenu tranziciju

Autor: B.L. Objavljeno: 10.11.2022. 🕜 12:49 Lokacija: Zagreb

Čak 700 MW iz sunčanih elektrana i vjetroelektrana do 2030. godine

Svoje mjesto na putu da Europa do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent svoje je mjesto nedvojbeno pronašao i HEP, a sve je to u cilju s Europskim zelenim planom koji je donijela Europska komisija. 

Svoje poslovanje HEP temelji na zelenom i održivom, s naglaskom na obnovljive izvore, ali i na jačanju elektroenergetske mreže radi prihvata nove snage iz postrojenja koja ih koriste, što nema alternative u okolnostima aktualnog rasta cijena energenata i električne energije na europskim i svjetskim tržištima. Kao nositelj energetske tranzicije u Hrvatskoj, HEP će u takvim, vrlo izazovnim uvjetima ubrzati ostvarivanje obnovljivog scenarija razvoja za razdoblje do 2030. godine. Taj je scenarij komplementaran i Zelenom planu i ciljevima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ostvarivanjem tog scenarija povećat će, u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima, udio obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju HEP-a za 50%, a prosječnu godišnju proizvodnju iz postrojenja na obnovljive izvore sa sadašnjih 6 na 9 mlrd. kW h.


Do 2030. godine 700 MW od Sunca i vjetra

Plan HEP-a je da do 2030. godine u sunčanim elektranama i vjetroelektranama ostvari snagu od 700 MW. Pri tome će fokus biti na izgradnji i preuzimanju projekata vjetroelektrana, sunčanih elektrana i ostalih elektrana koje koriste obnovljive izvore. To je sve u skladu sa Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske koja predviđa smanjenje potrošnje energije i povećavanje primjene obnovljivih izvora, uz prelazak s fosilnih goriva na druge oblike energije. Tako je ove godine u redoviti pogon puštena već šesta po redu HEP-ova sunčana elektrana. Riječ je o SE Stankovci snage 2,5 MW, a u probnom radu je SE Obrovac snage 7,35 MW.

Uz to, u izgradnji su još četiri sunčane elektrane, od kojih se izdvajaju SE Donja Dubrava i SE Radosavci, pojedinačne priključne snage 9,9 MW. U ovom trenutku u različitim fazama razvoja HEP ima oko 60 projekata za iskorištavanje obnovljivih izvora ukupne snage oko 1400 MW i procijenjene investicijske vrijednosti 11 mlrd. kuna. Među njima se ističe SE Korlat, sa 75 MW priključne i 99 MW instalirane snage, koja će se izgraditi neposredno uz VE Korlat snage 58 MW (prvu HEP-ovu vjetroelektranu). Time će na lokaciji Korlat proraditi prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj. 

Sunčane elektrane HEP postavlja i na krovove svojih zgrada. Od 62 takve integrirane elektrane, 53 ima status kupca s vlastitom proizvodnjom s primarnim ciljem smanjenja vlastite potrošnje energije, a devet ih je u sustavu poticaja, sa zajamčenim otkupom električne energije.


Hidroelektrane su i dalje najvažniji obnovljivi izvor

Unatoč intenzivnim ulaganjima u sunčane elektrane i vjetroelektrane, u razdoblju do 2030. godine najvažnija postrojenja na obnovljive izvore u sustavu HEP-a ostat će hidroelektrane. U njihovu rekonstrukciju i revitalizaciju tvrtka će do 2030. godine uložiti 4,3 mlrd. kuna, a od čega je od 2012. do danas uloženo nešto više od 1/3. Rezultat tog investicijskog ciklusa bit će produljenje vijeka trajanja postrojenja, osuvremenjavanje i učinkovitija proizvodnja električne energije i povećanje njihove ukupne snage za 175 MW i godišnje proizvodnje električne energije za čak 350 mil. kW h.

Od projekata izgradnje novih hidroelektrana, najvažniji je dogradnja Hidroenergetskog sustava Senj, koja obuhvaća dva povezana dijela, HES Kosinj i HE Senj 2. Riječ je o najvećem projektu HEP-a od osamostaljenja Hrvatske, S ukupnim povećanjem snage za 412 MW i ulaganjima od 3,45 mlrd. kuna, koji je Vlada proglasila projektom od strateške važnosti.

 

Usvajanje novih rješenja

Ambiciozni energetsko-klimatski ciljevi i dinamičan tehnički razvoj pred HEP stavljaju izazov ubrzanog usvajanja i primjene novih rješenja kao što su baterijski spremnici za pohranu energije. Takav je spremnik na otoku Visu izgrađen uz postojeću sunčanu elektranu. Uz to, HEP je svjestan važnosti vodika pa je upravo to trenutačno jedan od fokusa analiza koje tvrtka provodi, pri čemu je naglasak na zelenom vodiku.  

Konačno, do kraja prošle godine broj HEP-ovih punionica za električna vozila koje su postavljene na sve najvažnije prometnice širom Hrvatske i na lokacijama vlastitih objekata, prešao 300, od čega više od 260 javno dostupnih punionica. Pri tome je HEP izrazito ponosan činjenicom što će na većini svojih projekata nastaviti surađivati s domaćim proizvođačima i znanstvenim i stručnim organizacijama, čime se čini dobro na tri načina: poticanjem izvoza, porastom zaposlenosti i jačanjem ukupnog hrvatskog gospodarstva, objavila je tvrtka koristeći servis OTS HINA-e.

TAGOVI