Nacionalni akcijski plan za OIE stopirat će brojne vjetroenergetske projekte

Zajednica obnovljivih izvora energije pri Hrvatskoj godpodarskoj komori usprotivila se upravo donesenom Nacionalnom akcijskom planu za obnovljive izvore, za koji naglašavaju da je protivan Strategiji energetskog razvoja RH. Kažu da su podaci u NAP-u kontradiktorni, dobiveni na brzinu i bez ozbiljne analize. Favoriziranje samo nekih tehnologija, kako je to predviđeno NAP-om, suprotno je tehničkim i tržišnim pretpostavkama, ističu. Tehnički gledano, tehnologije u području biomase i bioplina nisu suprotstavljene tehnologiji sunčevih elektrana ili vjetra te nema razloga bilo koju tehnologiju isključivati.
"NAP je u potpunosti isključio daljnji razvoj projekata vjetroelektrana. Do sada je poznato kojih će 400 MW vjetroelektrana biti u pogonu čime se ispunjava cilj NAP-a. Pored navedenog kapaciteta postoji još oko 700 MW projekata s izdanim lokacijskim dozvolama od kojih oko 120 MW posjeduje građevinsku dozvolu, a preko dodatnih 500 MW nalazi se u visokom stupnju pripreme. Obustavljanje radova na spomenutim projektima uzrokovat će velike gubitke kod nositelja projekata, uključujući i domaćeg proizvođača koji time gubi mogućnost stjecanja reference na hrvatskom tržištu bez koje će izlazak na inozemno tržište bio otežan. NAP ignorira vrlo važnu činjenicu koja se odnosi na ulaganja u razvoj projekata i tehnologije u vjetroelektrane. NAP će svojim odrednicama preko deset godina rada i milijune kuna uloženih u razvoj učiniti ništavnim, a svi poduzetnici koji su krenuli u spomenuti posao temeljem pozitivnih propisa RH nakon NAP-a osjećaju se prevarenim. Vjetroelektrana izgrađena ulaganjem stranog investitora i nedavno puštena u pogon u svojoj je izgradnji imala udjel oko milijun eura po instaliranom megavatu. Domaći proizvođač u svojem projektu doseže udjel oko 90% ukupnog ulaganja ne računajući vlastiti razvoj. Prema tome, ne stoji tvrdnja da ovi objekti nemaju značajnijih koristi za domaće gospodarstvo", naglašavaju iz Zajednice.
Proizvodnja električne energije za vlastite potrebe integriranim sunčevim elektranama nije vrednovana na odgovarajući način, smatraju u HGK. Sredinom 2012. godine usvojena je regulativa prema kojoj su za instalaciju navedenih sustava potrebne odgovarajuće licence instalatera, potaknula je poduzetnike na dodatno obrazovanje da bi se nakon godine dana usvajanjem NAP-a njihove nove kompetencije obezvrijedile jer na tržištu neće imati posla.
Kad je riječ o iznosima poticaja iz Zajednice naglašavaju da tehnologije biomase i bioplina iziskuju poticajna sredstva veća od onih koja se isplaćuju za neintegrirane sunčeve elektrane i znatno veća sredstva od poticaja koji se isplaćuju za energiju vjetra. Poticaji isplaćeni za energiju vjetra vrlo su niski tako da je cijena energije vjetra u Hrvatskoj vrlo blizu tzv. referentne cijene koja predstavlja prosječnu proizvodnu cijenu električne energije i koja se u nedostatku domaćih izvora nabavlja iz uvoza.