Hrvatska je dobila Studiju plana razvoja i primjene Hrvatske strategije za vodik do 2050. Godine, koju je naručila Agencija za ugljikovodike, kao koordinacijsko tijelo, a napravili su je EKONERG s podizvođačima LBST (Njemačka), Hinicio (Nizozemska), Odvjetničkim društvom Tilošan ec & partneri i prof.dr.sc. Franom Barbirom.
Na temelju „Strategije za vodik za klimatski neutralnu Europu“ iz 2020., Hrvatska je 2022. usvojila „Hrvatsku strategiju za vodik do 2050. godine“. Ovom Studijom definiraju se ciljevi, mjere i dinamika provedbe Strategije. Time se donose podloge za ispunjavanje obveza prema Direktivi o promicanju energije iz obnovljivih izvora energije (RED III direktiva EU).
Studija polazi od utvrđivanja postojećeg energetskog sustava i mogućnosti njegove tranzicije u ugljično neutralno gospodarstvo. Istražene su mogućnosti i tehnologije primjene vrijednosnog lanca vodika, od njegove proizvodnje, skladištenje, transporta, distribucije i korištenja. Studija također predlaže jasne smjernice i vremenski okvir provedbe vodikove strategije te potrebnu organizaciju ključnih dionika: državne uprave, državnih institucija, gospodarskih subjekata, financijskih institucija, znanstvenih i istraživačkih organizacija, strukovnih udruga, nevladinih organizacija i promotora vodikovih projekata.
RED III direktiva je vrlo zahtjevna
Prema RED III direktivi Hrvatska bi do 2030. trebala postići udjel od barem 1% obnovljivog vodika u prometu, 1,2% u pomorskom prometu, više od 0,7% sintetičkih goriva temeljenih na vodiku u zračnom prometu i 42% zelenog vodika u postojećoj industrijskoj potrošnji vodika. Trenutna ukupna potrošnja vodika u Hrvatskoj iznosi oko 70.000 t (2021. godine). Taj se vodik proizvodi iz fosilnog goriva (prirodnog plina). U skladu s ciljevima iz RED III direktive, vodik iz fosilnog izvora potrebno je zamijeniti obnovljivim vodikom u 2030. godini što bi za Republiku Hrvatsku trebalo iznositi barem 25.500 t. Studija predlaže scenarij prema kojem će ukupna proizvodnja i potrošnja obnovljivog vodika u Republici Hrvatskoj iznositi 26.400 t u 2030. godini, 97.100 t u 2040. i 243.200 t u 2050. godini.
Takvom implementacijom obnovljivog vodika smanjuje se ukupna nacionalna emisija CO2 za 0,9% u 2030. godini, 3,6% u 2040. godini i 9,8% u usporedbi s emisijom u 2021. godini. Analiza Studije pokazuje mogućnost izgradnje 510 MW elektrolizatora do 2030. godine, sa porastom na preko 4 500 MW instaliranih kapaciteta elektrolizatora u 2050. Planira se uspostava mreže od 16 vodikovih punionica u ključnim urbanim centrima i duž ključnih prometnih koridora do 2030. Punionice će se koristiti naprednim tehnologijama, a služile bi i za teretna vozila.
Planira se godišnja potrošnja 4.900 t zelenog vodika do 2030. primarno za pogon kamiona i autobusa, što bi trebalo porasti na 130.000 t do 2050. U svrhu poticaja primjene vodikovih tehnologija Studija predlaže brojne poticaje. Biti će potrebno osigurati subvencije za npr. kupnju vozila na vodik, ali i kao za ulaganja u istraživanje i razvoj. Potrebno je razmotriti i financijske poticaje koje uključuju i porezne olakšice za tvrtke koje implementiraju vodikove tehnologije u svoje procese, čime se dodatno stimulira prelazak na zelenije opcije.
Prioritetne aktivnosti
U Hrvatskoj se trenutno provode ukupno 32 projekta vezana za vodik. Projekti su u različitim fazama zrelosti. Od velikog je značenja za budućnost idući korak, kombiniranje samostalnih tehnoloških projekata s većim pilot projektima, koji se mogu dalje razvijati u samoodržive vodikove ekosustave kao što su vodikova čvorišta ili vodikove doline.
Studija predlaže potrebne promjene u vrijednosnom lancu vodika kojima će se ispuniti definirani ciljevi provedbe predloženog osnovnog scenarija. Neke prioritetne aktivnosti su:
- Uspostavljanje zakonodavnog okvira i provedba RED III direktive
- Korištenje rezultata Studije za reviziju Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP-a)
- Definiranje cilja implementacije obnovljivih goriva nebiološkog porijekla (RFNBO) u industriji
- Ubrzanje provedbe projekta vodika u prometa kako bi se ispunio cilj obnovljivog goriva nebiološkog porijekla (RFNBO )
- Kontinuirano sufinanciranje vozila na vodik i izgradnja infrastrukture
- Analiza uloge vodika za nacionalnu sigurnost
"Na temelju analiza provedenih u okviru Studije, sektor prometa nudi najpogodnije preduvjete za pokretanje pilot projekata vodika u Hrvatskoj. Tu je prije svega cestovni prijevoz, a eventualno i pomorski i željeznički. U najranijoj fazi razvoja tržišta vodika može se očekivati da će među prvima usvojiteljima vodikove tehnologije biti javni gradski prijevoz u najvećim urbanim središtima - Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci. Treba napomenuti da takve primjene zahtijevaju implementaciju cijelog vrijednosnog lanca vodika, od njegove proizvodnje, distribucije, skladištenja do krajnje uporabe. Implementacija svih elemenata vrijednosnog lanca vodika mora se odvijati istodobno jer samo svi elementi zajedno čine samoodrživ projekt za vrijednosni lanac javnog prijevoza korištenjem vodikove tehnologije", stoji u Studiji.
