Procurio nacrt zakona o proizvodnji čiste tehnologije u Europskoj uniji do 2030.

Autor: N. D. Objavljeno: 07.03.2023. 🕜 10:31 Lokacija: Bruxelles (Belgija)
  • Pogled na SE Kaštelir iz zraka (izvornik: HEP 2022.)

• SE Kaštelir, sunčane elektrane
    Izvor: HEP

Traži se veća podrška za zelene tehnologije, a ciljevi su u postotcima, ne u gigavatima, što je neobično

Europska komisija izradila je nacrt zakona o proizvodnji čistih tehnologije u EU-u do 2030., kako bi se postigli zadani ciljevi vezani uz klimatske promjene i ojačala neovisnost energetskog sektora. Među tehnologijama koje se spominju u dokumentu koji je procurio su obnovljivi izvori energije, nuklearna energija te hvatanje i pohrana ugljika.

Dokument u koji je EURACTIV imao uvid je procurio i bit će objavljen 14. ožujka. EK traži veću potporu za ključne tehnologije koje će Europi omogućiti smanjenje emisija ugljičnog dioksida i prijelaz na proizvodnju energije bez ugljika. Uz opći cilj za europsku proizvodnju s nultom emisijom, nacrt zakona koji je procurio uključuje i specifične ciljeve za određene industrije.

Godišnji cilj je koristiti 40% sunčanih elektrana, 50% elektrolizatora i 60% dizalica topline proizvedenih u EU. Za baterijske pohrane i energiju vjetra, postotak raste na 80% do 2030. Ciljevi su izraženi u postotcima a ne u GW i čine se neodređenima, nejasnima investitorima pa samim tim i manje obvezujućima. Trebao bi to biti zeleni odgovor na energetsku krizu uslijed rata u Ukrajini, prekida velikog dijle isporuka ruskog plina i sankcija koje je EU nametnula na ruske energente koja je gurnula kontinent u veliku gospodarsku krizu. 

A ako se ne ispuni... idu nove mjere


Dokument koji je procurio također otkriva što će se dogoditi ako se ciljevi ne ispune. Ako EU ne "pogodi" pojedinačne ili opće ciljeve, Europska komisija će "odmah predložiti dodatne mjere za pokrivanje uočenih nedostataka". U dokumentu koji je procurio identificirane su i tehnologije za koje bi trebalo olakšati birokratske procese poput ishođenja dozvola.

Među njima su:

  •      Fotonaponske elektrane
  •      Solarne termalne elektrane
  •      Kopnene i offshore vjetroelektrane
  •      Baterije
  •      Dizalice topline i geotermalna energija
  •      Zeleni vodik
  •      Biometan
  •      Nuklearna fizija
  •      Hvatanje, korištenje i skladištenje ugljika (CCUS)
  •      Elektroenergetske mreže i napredne mreže

U nacrtu zakona navode se i razni načini financiranja projekata iz EU fondova, ali se ne otkrivaju točni iznosi. Na primjer, u EU-u ne postoji nacrt nacionalnog cilja prihoda od tržišta ugljika. Zemlje Europske unije također mogu poduprijeti projekte smanjenjem troškova zaduživanja ili financijskih rizika u ranim fazama provedbe.

Financiranje još nejasno

Europska komisija će uspostaviti Zero Industry Platformu koja će identificirati financijske potrebe i "uska grla" u procesima, kao i najbolje prakse, "u redovitim raspravama s relevantnim industrijskim udruženjima", stoji u nacrtu koji je objavio Euractiv.

Nacrt zakona naći će se pred Europskom komisijom 14. ožujka, nakon čega će o njemu raspravljati zemlje EU i Europski parlament.

To su ciljevi koji bi mogli biti ozbiljan izazov za Europu, piše Euractiv. Na primjer, lanac opskrbe u energiji vjetra ugrožen je malim obujmom tržišta i pritiscima na troškove, sporim i dugotrajnim postupkom izdavanja dozvola i neusklađenim trgovinskim politikama u zemljama EU-a.

"Europa želi veliki broj vjetroelektrana, ali trenutni opskrbni lanac nije dovoljno velik za postizanje tog cilja. Potreba za ulaganjem postoji posebno u offshore proizvodnji. Postoje konkretni 'čepovi' u postavljanju offshore turbina, a Europa ih trenutno može proizvesti 500, a trebalo bi 1.500", rekao je Fred van Beers, direktor tvrtke "SIF". Za solarnu energiju, cilj je dostižan ako je okvir financijske potpore adekvatan.

Cilj u solarima je dostižan, ovisno o financijskim potporama, smatraju u udruzi Solar Power Europe. "Ovisi i na čemu se temelji cilj od 40%, jer je neobično da govorimo o postotku, a ne o brojci u gigavatima. Takav cilj bi bio bliži uobičajenom pristupu Europe i bio bi jasniji investitorima“, rekao je Dries Acke.

Europa se također mora boriti da vrati proizvodnju panela iz Kine, koja trenutno dominira tržištem. U prosincu 2022. prvi čovjek tijela za unutarnje tržište Tierry Breton rekao je da bi samo u inovaticijama i foronaponu do 2030. moglo biti stvoreno milijun radnih mjesta. 

TAGOVI