Vladimir Cazin iz tvrtke GPC Instrumentation process, koja je ovlaštenik na geotermalnom polju Zagreb, istaknuo je da je od 15 bušotina na GT Zagreb, najvećem u metropoli, 13 u eksploatacijskom fondu. Voda temperature 80 Celzija već se iskorištava za grijanje bazenskog kompleksa od 1987. te se u zatvorenom sustavu vraća u podzemlje, a prosječna proizvodnja je oko 11 litara u sekundi, od prosječno potencijalne 77 l/sek, što ukazuje na velik daljnji potencijal. SD Stjepan Radić na priključku na geotermalne izvore godišnje će uštedjeti 600.000 kuna, rečeno je, a cijena je cca 10% niža od one koju nudi HEP Toplinarstvo.
Zagrebački potencijal tek treba otključati
Potencijali za korištenje geotermalne energije te zagrebačke lokacije su iznimni - tvrtki je cilj iskoristiti snagu 20,41 MWt, s potencijalom godišnje proizvodnje 178,8 GWh toplinske energije. Zbog toga je pokrenut i projekt Termi Zagreb, a tehnološki idealna varijanta bilo bi prvo korištenje termalne energije za grijanje nove dječje bolnice u Blatu, dok bi se voda ohlađena na 40 C koristila u termama. Tvrtka je nedavno po prvi puta dobila i novac za tehničku dokumentaciju, tzv. deminimis potporu za taj projekt, za koji imaju zainteresiranog partnera s Islanda.
Hrvatska ima izniman i neiskorišten geotermalni potencijal, jer se do visokog geotermalnog gradijenta vode dolazi na relativno plitkim bušotinama, a prostor je dosta dobro istražen u panonskom bazenu, pošto je INA svojedobno izbušila ogroman broj istražnih bušotina. Sanja Živković s EIHP-a rekla je da postoje potencijali i na drugim lokacijama u Zagrebu, a ističu se bušotine na Podsusedu, Dubravi, Rugvici, Odri i na Šalati. Ipak, najznačajnije je geotermalno polje Zagreb te geotermalno polje Sveta Nedjelja, koje se trenutno koristi samo za uzgoj rajčica na 5 ha, a općina ima interes proširiti potencijale.
Kao zanimljive lokacije na korištenje geotermalnog potencijala na ppodručju grada ističu se Rugvica (3 bušotine, 118 Celzija), Kepčevec (146 C), te Odra, Lomnica i Veleševec. Za Zaprešić, primjerice, za sada nema podataka. U svakom slučaju potrebna su daljnja istraživanja svih zagrebačkih lokacija.
Trenutno se geotermalni potencijal u Hrvatskoj istražuje na devet prospekata, s tendencijom da se to ubrzo proširi za još šest lokacija. Podloge za razvoj GTE traže Osijek, Donji Miholjac Zaprešić, Našice, Velika Borica, Križevci, Bjelovar.