Postoji li mogućnost socijalno pravednog napuštanja plina, zapitala se na tematskom okruglom stolu Zelena akcija, kao nastavak prije godinu dana predstavljene studije deplinofikacije Hrvatske koju je izradio tim pod vodstvom prof. Nevena Duića s FSB-a.
Naime, ta studija je kalkulirala investicijski trošak deplinofikacije do 2035. na razini 39 milijardi eura, što bi se postiglo ugradnjom 5.695 MW vjetroelektrana, 3415 MW dizalica topline, 187 MW sunčanih i 120 MW geotermalnih elektrana. Najveći izazov deplinofikacije je u urbanim područjima i u toplinarstvu, a ključno je da u tom procesu ne dođe do još većeg energetskog siromaštva koje je ogroman problem u Hrvatskoj, koji još uvijek nije kvalitetno rješavan.
Zelena akcija je ovime željela započeti javni dijalog o postupnom odmaku od plina, međutim pozvani predstavnici Ministarstva gospodarstva i HEP-a nisu se odazvali dok je predstavnica grada Zagreba bila spriječena.
Fosilna goriva i klimatske politike
Marija Mileta iz Zelene akcije naglasila je da je pitanje odmaka od plina javnozdravstveno za kućanstva, primjerice radi štetnih učinaka izgaranja plina na štednjaku, ali i od šire globalne društvene koristi jer su fosilna goriva povod ratnim razaranjima i rastućoj nepravdi u svijetu. Hrvatska Vlada je, baš kao i mnoge druge zemlje u EU fokusirana na izgradnju nove plinske infrastrukture, koja bi mogla završiti kao napuštena imovina, upozoreno je. Vladajućima klimatske politike nisu u fokusu osim kad je za to prigoda, niti osjećaju klimatsku urgentnost, što je pogrešno jer klimatske promjene su sve jače izražene, rekla je Mileta i naglasila da bi se poticaji koji se daju za korištenje plina trebali više usmjeravati u obnovljive izvore energije.
Dijana Kesonja, zamjenica Pučke pravobraniteljice rekla je da se treba paziti da se u odmaku od plina i energetskoj tranziciji općenito ne dođe do produljivanja energetskog i općeg siromaštva te stvaranja novih nepravdi i nejednakosti. Navela je podatak da je na nešto više od dva milijuna obračunskih mjernih mjesta za električnu energiju 2022. više od 22.000 građana bilo isključeno radi neplaćanja računa, dok je to godinu prije bilo 26.200. U povećanom riziku od siromaštva su svi umirovljenici, a osobito samci. Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosi 18%, dok je to kod starijih od 65 godina čak 32%, dakle može se reći da je gotovo svaka druga osoba u Hrvatskoj ugrožena. Kesonja je pohvalila brojne mjere koje je država provela u energetskoj krizi, te naglasila da pomoć građanima pitanje ljudskih prava te da treba raditi na razvoju društveno priuštivog stanovanja.
O energetskim zajednicama kao obliku demokratične energetike govorio je Ivan Zoković iz ZEZ-a, koji je kao odličan primjer naveo Križevce, koji zahvaljujući visokim cijenama trenutno generiraju ekstra prihod koji razmatraju investirati u druge energetske mjere pomoći građanima. Zoković je više-manje zadovoljan novim zakonodavnim okvirom, ali kao negativnost ističe odredbu da energetska zajednice mogu ulagati samo u sunčane elektrane. Takav oblik udruživanja uhvatit će zamašnjak u narednim godinama.
