Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović sudjelovao je ovaj tjedan u Bruxellesu na sastanku Vijeća za energetiku. Sastanak ministara energetike Europske unije bio je usredotočen na integracije plinova iz obnovljivih izvora i niskougljičnih plinova u energetski sustav, smanjenje potražnje za prirodnim plinom i reformu dizajna tržišta električne energije u EU-u.
Ministri su postigli dogovor o općem pristupu u vezi s paketom o plinu i vodiku, koji uključuje prijedlog direktive i prijedlog uredbe o zajedničkim pravilima za unutarnja tržišta plinova iz obnovljivih izvora i prirodnih plinova te vodika. Navedenim prijedlozima se nastoji promicati korištenje plinova iz obnovljivih izvora i niskougljičnih plinova te osigurati doprinos postizanju cilja klimatske neutralnosti EU-a do 2050., javlja Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR).
Filipović je istaknuo da će biti potrebni dodatni napori za integraciju vodika u energetske sustave te za razvoj gospodarstva temeljenog na vodiku, ali da nikako ne smijemo zanemariti niskougljičnost na putu energetske tranzicije.
Koordinirane mjere
Vijeće je raspravljalo i postiglo politički dogovor o prijedlogu produljenja dobrovoljnog cilja smanjenja potražnje za plinom od 15 posto članica na godinu dana. Uredba je zadržala mogućnost da Vijeće pokrene "upozorenje Unije" o sigurnosti opskrbe, u kojem bi slučaju smanjenje potražnje za plinom postalo obvezno.
Prema novoj Uredbi, dobrovoljni cilj smanjenja potražnje za plinom od 15 posto ostat će na snazi do kraja ožujka 2024. godine. Ova inicijativa će pomoći u smanjenju emisija stakleničkih plinova i dodatno podržati klimatske ciljeve EU-a, objavljeno je na stranicama MINGOR-a.
Hrvatska je kroz prethodno razdoblje osigurala više od 20 posto smanjenja potražnje za plinom kroz koordinirane mjere na nacionalnoj razini te se smjestila na deseto mjesto prema podacima s Eurostata.
Osim toga, ministri su održali prvu političku raspravu o prijedlogu revizije modela tržišta električne energije u EU-u. Cilj prijedloga je učiniti tržište otpornijim i stabilnijim, zaštititi potrošače i tvrtke od kratkoročne nestabilnosti cijena električne energije i potaknuti ulaganja u energiju iz obnovljivih izvora. Ministri su dali smjernice za daljnji rad na prijedlogu unutar Vijeća, za što će se rasprave nastaviti na tehničkoj razini.
Neraspravne točke
"Hrvatska je podržala usmjerenost na zaštitu potrošača u predloženoj reformi, što je u skladu s nacionalnim prioritetima. Kao odgovor na energetsku krizu i njezin utjecaj na cijene, Vlada je nedavno predstavila novi paket mjera vrijedan 1,7 milijardi eura za zaštitu potrošača i gospodarstva. Odvajanje cijena električne energije i plina ključno je za dugoročnu stabilnost i otpornost tržišta, kao i sigurnost građana i gospodarstava", naglasio je Filipović.
Na ovotjednom sastanku Vijeća je također, u okviru neraspravnih točaka, usvojen jedan dio dosjea iz paketa Spremni za 55 posto - Revizija Odluke glede rezerve za stabilnost tržišta; Revizija Uredbe o emisijama i uklanjanjima stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF); Revizija Uredbe (EU) 2018/842 o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u članicama od 2021. do 2030. (Uredba o raspodjeli tereta) i Revizija Uredbe (EU) 2019/631 o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija CO2 za nove osobne automobile i za nova laka gospodarska vozila, a koji će također pomoći i pridonijeti klimatskim ciljevima EU-a u pogledu smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine.
