U zadnje vrijeme sve su i u Hrvatskoj češći prosvjedi raznih udruga za zaštitu okoliša koje traže da se, osim ugljena i nafte, znatno smanji i korištenje prirodnog plina, a u budućnosti i potpuno prestane. To obrazlažu činjenicom da je riječ o fosilnom energentu čijim izgaranjem nastaju velike količine ugljikovog dioksida i drugih štetnih plinova koji stvaraju tzv. efekt staklenika i tako potiču globalno zagrijavanje, a time i sve izraženije klimatske promjene što je na razne načine bilo primjetno i ovo ljeto.
Već je postalo uobičajeno da se aktivisti Greenpeacea, zagrebačke Zelene akcije i drugih zelenih udruga ‘prošvercaju’ na sve stručne skupove o prirodnom plinu (i drugim fosilnim energentima) i onda bučnim prosvjedima sprječavaju njihov normalan početak pa organizatori moraju angažirati zaštitare i tražiti intervenciju policije kako bi se skupovi ipak mogli održati.
Klimatski pakao?
Takve metode aktivisti opravdavaju objašnjenjima da se i na taj način bore protiv korištenja prirodnog plina i daljnjih ulaganja u njegovu proizvodnju, transport, skladištenje i potrošnju zbog njegovih štetnih utjecaja na globalno zagrijavanje i klimatske promjene, što na razne načine ima dalekosežne posljedice na ljude i gotovo sve sfere života. Primjerice, Zelena akcija i udruga 'Friends of the Earth Croatia' organizirale se kampanju čiji je cilj, osim ubrzanog smanjivanja korištenja plina, u početku bilo zaustavljanje projekta izgradnje terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na otoku Krku, a sada zaustavljanje njegovog planiranog velikog povećanja, ali i sve nove popratne plinske infrastrukture u Hrvatskoj. Naime, prema njihovim tvrdnjama, taj projekt nije samo štetan za okoliš, klimu, turizam itd., već je i ekonomski neisplativ i neodrživ. "Udvostručenje kapaciteta terminala značit će zaključavanje Hrvatske u još barem dva desetljeća korištenja fosilnog plina. Desetljeća u kojima moramo postupno ukinuti fosilna goriva ako želimo izbjeći nepovratne klimatske promjene," izjavila je potpredsjednica Zelene akcije Marija Mileta. Zato traže da Vlada, umjesto u LNG, javni novac usmjeri u obnovljive izvore i mjere energetske učinkovitosti.
Ističu da je prirodni plin ugljično intenzivno fosilno gorivo koje šteti klimi te se ne može smatrati prijelaznim gorivom u sklopu započete energetske tranzicije s fosilnih energenata na obnovljive izvore. Velika ulaganja u plinske projekte produljit će našu ovisnost o fosilnim gorivima, usporiti prelazak na niskougljično gospodarstvo i pogoršati već postojeće posljedice klimatskih promjena, tvrde organizatori te kampanje. "Kako bi se poboljšala energetska sigurnost Hrvatske i susjednih zemalja te dekarbonizirali njihovi energetski sustavi, postoje i druga dokazana, troškovno konkurentnija i mnogo održivija rješenja. Konkretno, smanjenje energetskih potreba putem programa energetske učinkovitosti i projekata obnovljivih izvora energije. Treba naglasiti kako su klimatske promjene prijetnja koju ne možemo ignorirati, a vrijeme za male korake i kompromise je isteklo. Krčki LNG terminal u suprotnosti je s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama i najnovijim znanstvenim izvještajem IPCC-a," navode te zelene udruge.
S njima se slaže i Greenpeace. “Fosilni plin u Europskoj uniji moramo izbaciti iz upotrebe najkasnije do 2035. Jedina i prava energetska sigurnost i neovisnost je u obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti. U Hrvatskoj za to imamo izvanredne potencijale, pogotovo za korištenje energije sunca u čemu smo po potencijalu u samom europskom vrhu, a po korištenju na dnu. Ostavimo plin tamo gdje mu je i mjesto - pod zemljom. Zato poručujemo: jadransko sunce, a ne fosilni plin!" izjavila je Petra Andrić, programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj.
Međutim, kada stručnjaci zelenim aktivistima, čije skupove svojim prosvjedima ometaju i pokušavaju spriječiti, ponude da u mirnom i argumentiranom razgovoru pred okupljenom publikom sučele mišljenja o korištenju i budućnosti prirodnog plina, energetskoj situaciji te činjenici da je u Hrvatskoj ukupno 703 065 potrošača plina, a njihov se broj svake godine povećava najčešće za 5000 – 10 000, što znači da taj energent izravno ili posredno koristi većina stanovnika, aktivisti to ne prihvaćaju.
Oni ne nastoje ometati samo skupove na kojima stručnjaci i znanstvenici raspravljaju o proizvodnji, transportu, skladištenju i korištenju prirodnog plina, novim plinskim tehnologijama, ali i o raznim načinima smanjivanja njegovog utjecaja na okoliš i klimu te zamjeni prirodnog plina u budućnosti vodikom i bioplinom. Više puta su organizirali prosvjede i ispred upravne zgrade INA-e, na njezinim plinskim platformama na Jadranu, na terminalu za LNG na Krku, ispred nadležnih ministarstava i veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država te na drugim lokacijama.
Krčki terminal na meti prosvjeda
Primjerice, krajem kolovoza međunarodna grupa aktivista 'Fossil Free Adriatic' usred noći kajacima je sprječavala spajanje velikog tankera za LNG na krčki terminal, čime su prosvjedovali protiv fosilne industrije i nastavka ulaganja u ukapljeni plin, odnosno dvostruko povećanje kapaciteta terminala na Krku. S morske i kopnene strane podigli su transparente s natpisima 'Krk ljudima, a ne fosilnoj industriji!', 'Plinovod u klimatski pakao' i 'Jedini fosil za spaljivanje je kapitalizam'. Željeli su, kako su priopćili, poručiti da takvim ulaganjima nije mjesto u 2024. godini, kada se već odavno trebalo odustati od investicija u fosilna goriva kako bi se spriječio najgori scenarij pogoršanja klimatskih promjena. Sve je završilo tako da je policija privela 26 prosvjednika zbog kršenja javnog reda i mira.
Takvi prosvjedi već su godinama uobičajeni i u drugim državama. Tako je prije nekoliko dana oko 500 klimatskih aktivista blokiralo glavnu nizozemsku prometnu arteriju u sklopu jednog od najnovijih prosvjeda u nizu, organiziranih protiv državnih subvencija za fosilna goriva. Naime, lani je u vladinu izvješću procijenjeno da industrijske tvrtke dobivaju više od 39 milijardi eura subvencija za fosilna goriva, uglavnom u obliku poreznih olakšica. Zato je grupa aktivista koja već godinama djeluje pod nazivom 'Extinction Rebellion' najavila da će nastaviti s prosvjedima sve dok vlada ne ukine subvencije.
Aktiviste ne spriječava ni odluka EU-a da je prirodni plin najbolji tranzicijski energent koji će pomagati lakši prijelaz s energetike temeljene na fosilnim energentima na onu u kojoj će najvažniju ulogu imati za okoliš puno manje štetni, ali još nedovoljno razvijeni obnovljivi izvori (Sunce, vjetar, hidroenergija i geotermalna energija, vodik, bioplin i dr.). Takvu ulogu plin ima i u Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske. Europska unija se za to odlučila zato što je prirodni plin često korišten fosilni energent s najmanjim emisijama CO2 i drugih plinova koji potiču globalno zagrijavanje i klimatske promjene, mnogo manjim od ugljena, nafte i njezinih derivata.
Studija deplinofikacije
Takve prilično radikalne zahtjeve zelenih udruga podržava i dio znanstvene zajednice. U tome je najistaknutiji prof. dr. sc. Neven Duić, profesor na Katedri za energetska postrojenja i energetiku zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, poznat i po prijedlogu da bi trebalo zabraniti ugradnju plinskih bojlera u novim i energetski obnovljenim zgradama. On je bio na čelu tima iz Udruge za održivi razvoj energetskih sustava koji je za Zelenu akciju napravio Studiju deplinofikacije Republike Hrvatske, u kojoj je istaknuto da je moguće fosilni plin zamijeniti obnovljivim izvorima do 2035. godine, uz povrat troškova do 2037. U studiji je provedena analiza deplinofikacije Hrvatske koja uključuje proizvodnju električne energije, industriju, grijanje i transport. Pokazalo se da je deplinofikacija toplinskih sustava moguća na području cijele Hrvatske do 2035. godine. Dizalice topline, obnovljivi izvori i mjere energetske učinkovitosti najučinkovitiji su za smanjenje potrebe i potražnje za fosilnim plinom u sektoru grijanja.
Autori su naglasili da ubrzana tranzicija omogućuje potpunu dekarbonizaciju elektroenergetike do 2035. godine napuštanjem svih fosilnih izvora energije - plina, ugljena i naftnih derivata. Prema Studiji, zamjenjuje ih prvenstveno domaća proizvodnja iz varijabilnih obnovljivih izvora energije s vjetroelektranama ukupne snage 6488 MW i sunčanim elektranama ukupne snage 6304 MW. Također, industrija bi prolazila značajne promjene do 2035. godine, pri čemu se plin i ugljen mogu zamijeniti električnom energijom i obnovljivim vodikom te gorivima na osnovi vodika.
Modelirana je i potrošnja fosilnog plina u sektorima kućanstva i usluga. "Rezultati su pokazali kako se najveći potencijal za deplinofikaciju nalazi u području Gradske plinare Zagreb koje pokriva gradove Zagreb, Zaprešić i Veliku Goricu te općine Brdovec, Marija Gorica, Pušća i Dubravica. Ovo distribucijsko područje troši 39% ukupne potrošnje plina u kućanstvima i 41% ukupne potrošnje plina u sektoru usluga u Republici Hrvatskoj," pojasnila je Mileta.
Provedena analiza pokazala je kako postoji velik potencijal za širenje postojećih i izgradnju novih centraliziranih toplinskih sustava. Fosilni plin često se koristi za grijanje u gusto naseljenim područjima. Rezultati su pokazali kako se 45% potrošnje fosilnog plina za grijanje može zamijeniti centraliziranim toplinskim sustavima. Pristup deplinofikaciji ovisi o samoj regiji primjene i o vrsti sustava s obzirom na to radi li se o centraliziranom ili individualnom toplinskom sustavu.
Prema Studiji, ukupni trošak tranzicije do 2035. godine bio bi 39 milijardi eura, što se odnosi na instalaciju 5695 MW u vjetroelektranama, 6187 MW u sunčanim elektranama i 120 MW u geotermalnim elektranama. Također, uključuje instalaciju 3415 MW u dizalicama topline. U isto vrijeme bi se proširile mreže toplinarskih sustava i ulagalo u sustave proizvodnje obnovljivog vodika potrebnog u industriji. "Ta tranzicija do 2035. godine se vjerojatno neće dogoditi jer nema političke volja, ali sada o njoj postoji dokument koji nitko nije probao demantirati jer je stručno napravljen. Drugim riječima, postoji izvještaj koji ukazuje da je izbacivanje plina moguće i da je isplativo," izjavio je prof. Duić.
Zbog svega navedenoga, Zelena akcija traži zabranu postavljanja novih plinskih peći i bojlera, a za postojeće, plan postupne zamjene i napuštanje korištenja plina do 2035. godine. Nažalost, nadležno ministarstvo i Vlada nisu pokazali nikakav interes, rekla je Mileta. Unatoč toga, najavili su kao i druge zelene udruge, da neće odustati od zagovaranja rješenja koja ne produbljuju već vrlo ozbiljnu klimatsku krizu.
Tekst je objavljen u sklopu programa poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije (AEM).