GPZ Opskrba je izgubila prvu sudsku rundu s HERA-om i Međimurje-plinom

Upravni sud odbio je u utorak prijedlog GPZ Opskrbe usmjeren protiv HERE i posredno Međimurje-plina, na natječaj za odabir opskrbljivača u obvezi javne usluge za zagrebačko područje, na kojem je HERA ljetos umjesto GPZO-a odabrala međimursku tvrtku kao opsrkbljivača u obvezi javne usluge za Zagreb i okolicu. Naime, sud je odbio prijedlog GPZ Opskrbe da njihova tužba ima tzv. odgodni učinak do pravomoćnog okončanja upravnog spora koji su pokrenuli, doznaje naš portal, koji je u posjedu ovog rješenja Upravnog suda.

Tužitelj je u tužbi tražio odgodni učinak rješenja HERA-e, jer će GPZ Opskrba "sukladno izračunima baziranim na financijskim izvještajima za 2023. trpiti smanjenje godišnjih prihoda od 222 milijuna eura te će time biti narušeno poslovanje, čak do mjere upitnosti nastavka poslovanja.", stoji u Rješenju koje smo dobili na uvid. HERA i Međimurje-plin su se usprotivili odgodnom učinku tužbe, u kojoj se tvrdi da je Agencija napravila niz pogrešaka i nepravilnosti koje nisu u skladu sa Zakonom o tržištu plina.

U rješenju Upravnog suda stoji i da je GPZO naveo da moraju prilagoditi svoje poslovanje novonastalim okolnostima kroz operativno i financijsko restrukturiranje kako bi ostvarili uštede od pet do šest milijuna eura godišnje. Uz to, kako sami kažu, ugrožena im je reputacija, a situacija bi mogla rezultirati i "gubitkom kupaca u kategoriji poduzetništva te u konačnici dovesti do gubitka radnih mjesta i stečaja GPZO-a". GPZO sada može uputiti žalbu Visokom upravnom sudu u roku od 15 dana. Ovakav razvoj situacije se i očekivao, zato je gradonačelnik Zagreba i krenuo u bitku za svakog kupca.

 

Očitanje plinomjera

 

Građanima diljem Hrvatske trenutno se izvanredno očitavaju plinomjeri. Gradska plinara Zagreb putem djelatnika pošte već očitava plinomjere u cijelom gradu. Plinomjeri će se očitavati do 7. listopada a građani mogu stanje plinomjera i dojaviti sami. Isto vrijedi za sva distributivna područja, pošto se na mnogima očekuje promjena opskrbljivača plinom od 1. listopada pa je bitno razgraničiti potrošnju starog i novog dobavljača. Najveća promjena je u Zagrebu te na devet distribucijskih područja koje je osvojio E.ON Plin, koji računa na potencijalno 111.000 kupaca. U tom smislu je reagirala i Hrvatska energetska regulatorna agencija prema distributerima, da prioritetno očitaju plinomjere. Onima koji ne očitaju plinomjere radit će se procjena u odnosu na povijesnu potrošnju.

Zagrepčani i stanovnici gradova i općina koje potpadaju pod GPZ umjesto 23. rujna imaju rok do 27. listopada (petak) da izraze namjeru odlaska iz regulirane  javne usluge, koju pruža Međimurje-plin na tržišnu uslugu GPZ Opskrbe. U svakom slučaju, 1. listopada nije „Dan D“ za 290.000 kupaca, kako politika pumpa.

 

Iluzija dramatične promjene na tržištu

 

U javnosti je stvoren posve pogrešan dojam da opskrbne marže kojima se bore javni opskrbljivači s tržišnima imaju veliku težinu u krajnjoj cijeni koju plaćaju kupci, no to nije točno. Razlika se zapravo mjeri u promilima ali građani očito ne razumiju osnovne pojmove, zbog čega i jest nastao stampedo, jer mnogi strahuju da će preko noći ostati bez plina i/ili plinomjera. Istina je zapravo da će prosječnom građaninu koji živi u stanu i grije se i kuha na plin zbog ove promjene plin godišnje biti jeftiniji ili skuplji više ili manje jedan jedini euro.

 

Razlika između javne i tržišne usluge je u tome da javna usluga ima fiksnu cijenu opskrbe u višegodišnjem periodu  dok tržišni opskrbljivač ima mogućnost uz prethodnu obavijest povisiti cijenu svoje opskrbe, tako da npr. GPZO cijenu opskrbe obećava ne dirati godinu dana. U biti su opskrbljivači ti koji su potencijalno u problemu. Kupci kategorije kućanstva mogu migrirati između javne i tržišne usluge bez ikakvih posljedica, na užas opskrbljivača i veselje onih koji promatraju HHI index razigranosti do sada totalno zatvorenog tržišta.

Sada GPZ Opskrba mora imati dovoljno plina za sve koji žele tržišnu uslugu, kao i ugovorene dostatne količine plina. S druge strane, Međimurje-plin prema ugovornoj obvezi i dobivenom natječaju mora kalkulirati s tim da će svi kupci pripasti njemu. Moguće je da će njihov broj ipak biti ponešto manji, no nemoguće je trenutno znati razmjere promjene. Spekulira se da je inercija kupaca u Zagrebu ipak prevladala i da će respektabilno veliki Međimurje-plin doista i napraviti veliki iskorak, kakav je već napravio u segmentu opskrbe brojnih javnih instutucija.

 

Pripetavanje kvalitetom usluge

 

Kako bilo, do 8. listopada neće se znati s kojim brojem kupaca (i posljedično, količina plina) raspolažu jedni i drugi.

Proizlazi da je pravo pripetavanje zapravo na kvaliteti usluge. Međimurje-plin se izjasnilo da se na bavi agresivnim marketingom – koji u Zagrebu radi gradonačelnik Tomašević, čime su ostali zatečeni. Međimurci otvaraju urede u tri grada, što GPZO nikada nije napravio i pred njima je posao dobrog ustroja naplate plina. Treba se nadati da će se predstaviti novom tržištu u najboljem svjetlu, s funkcionalnostima na koje su kupci navikli i dobrim korisničkim iskustvom. Tim više što Međimurci namjeravaju naknadno ponuditi i tržišnu ponudu (niže od one u javnoj usluzi), koja bi mogla zbuniti kupce koji ne razumiju osnovne pojmove, smatraju upućeni akteri na tržištu.

Dakle, obje tvrtke su u škakljivoj situaciji kad je riječ o dobavi plina, potencijalno i rezervaciji transportnih kapaciteta i tu trpe poslovni rizik koji se u ovom modelu tržišta nije mogao izbjeći. Srećom, cijene plina na tržištu nisu tako volatilne kao prijašnjih godina, no geopolitički je situacija i dalje nikad izazovnija i to ne treba podcjenjivati.

 

Rast cijene transporta plina od Nove godine

 

Manje je poznata jedna varijabla o kojoj još nitko ne priča. Cijena plina svim potrošačima, neovisno u kojoj su vrsti usluge rasti će od početka 2025. kada će doći do redovnog poskupljenja transporta plina, no to poskupljenje bit će simbolično.

Moguće je da će se tarife distributerima uskoro povećavati i više, jer su tvrtke tijekom važenja vladine Uredbe o otklanjanju poremećaja na tržištu energije, koja ističe 1. listopada, imale zabranu tražiti korekciju tarifa. Kao posljedica visoke inflacije dobara i usluge te rasta plaća, danas velika većina distributera posluje u minusu ili nekako spaja kraj s krajem. Pošto se radi o reguliranoj usluzi, to država nije trebala dopustiti i to će trebati korigirati jer su troškovi njihovog poslovanja znatno i objektivno porasli. Distributeri su zatražili izvanrednu reviziju tarifa do koje će sigurno i doći u dogledno vrijeme.