Na današnjem seminaru „Energija iz dubina“, u organizaciji Energetike Marketing, predstavnici institucija, znanosti, investitora i industrije raspravljali su o razvoju geotermalne energije u Hrvatskoj. Na skupu održanom u zagrebačkom Hotelu Antunović istaknuti su visoki potencijali, ali i brojni izazovi koji usporavaju realizaciju projekata.
Željka Rukavina iz Hrvatske gospodarske komore podsjetila je kako je geotermalna energija tema koja sve češće dolazi u prvi plan, ali da njen razvoj i dalje ovisi o jasnijim pravilima i regulatornom okviru koji tek treba zaživjeti. „Imamo potencijal, ali pitanje je hoćemo li ga uopće realizirati“, zaključila je Rukavina, dodavši kako je nužna aktivacija lokalnih kapaciteta i suradnja kroz radne skupine.
Velik geotermalni potencijal
Prof. dr. sc. Zvonimir Guzović s Fakulteta strojarstva i brodogradnje naglasio je da Hrvatska ima čak 60 posto veći geotermalni potencijal od europskog prosjeka, posebno u Panonskoj nizini. Prema podacima Agencije za ugljikovodike, trenutačno je aktivno 12 eksploatacijskih polja i 24 istražna prostora, dok četiri investitora razvijaju projekte na šest lokacija. Nacionalni energetski i klimatski plan predviđa 318 MW instalirane snage u geotermalnim elektranama do 2030. godine.
Guzović je istaknuo važnost kaskadnog korištenja geotermalne energije i modularnog pristupa razvoju postrojenja, upozorivši da je iskoristivost za proizvodnju električne energije niska, svega 15 posto. Naglasio je i gospodarsku vrijednost uključivanja domaće industrije u proizvodnju opreme za geotermalne elektrane, uz nužnost zaštite okoliša.
Tomislav Đurić iz Energetskog instituta Hrvoje Požar predstavio je projekt GREET GEO, financiran iz europskog programa I3, koji za cilj ima jačanje inovacijskih ekosustava i ulaganja u geotermalnu energiju u manje razvijenim regijama Panonskog bazena, uključujući Hrvatsku. Poseban naglasak stavljen je na uključivanje malih i srednjih poduzeća i razvoj inovacijskih lanaca vrijednosti kroz međuregionalnu suradnju, kao i na smanjenje investicijskog rizika.
Izazove na terenu opisao je Vlatko Kovačić iz tvrtke GeotermiKA, koja u Karlovcu razvija projekt geotermalnog grijanja. Projekt je tehnički i administrativno spreman, no zbog nedostatka financiranja faze bušenja i kompliciranog regulatornog okvira još nije došao do realizacije. „Cijeli proces je dug i kompliciran. Hrvatska ima velik geotermalni potencijal, ali vrlo malo realiziranih projekata“, istaknuo je Kovačić. Preporučio je izmjene zakonodavnog okvira, brže administrativne postupke i edukaciju stručnjaka u prostornom planiranju.
Investitori znaju svoj posao
Ivana Meašić, direktorica tvrtke ENNA Geo, predstavila je investitorsku perspektivu kroz projekte Geo Power Zagocha kod Slatine i Geo Power Babina Greda.
U razgovoru s našim Borisom Labudovićem upozorila je na visoke početne troškove (CAPEX), tehničke rizike i ključnu ulogu državnih premijskih ugovora za realizaciju projekata. „Investitori znaju svoj posao, ali bez tržišnih premija teško je zatvoriti financijsku konstrukciju. Geotermalna energija ima potencijal za dodatnu vrijednost, primjerice kroz staklenike ili hladnjače, no bez podrške institucija realizacija je spora“, naglasila je Meašić.
Istakla je da se privatni investitori ne planiraju zaustaviti samo na proizvodnji električne energije. U Babinoj Gredi već su započeli razgovori o izgradnji staklenika, što pokazuje da geotermalni projekti mogu imati dodatnu vrijednost kroz razvoj poljoprivrede i drugih sektora. Naglasila je kako su ovakvi projekti iznimno kapitalno zahtjevni – ulazak u projekt nije moguć bez ulaganja od najmanje 20 milijuna eura, što je znatno više nego za projekte sunčeve energije.
Meašić je zaključila da su sunce, vjetar i geotermalna energija hrvatski nacionalni resursi, ali da samo diverzificirani portfelj može osigurati energetsku neovisnost zemlje. Geotermalna energija, iako nosi visoke početne troškove, pruža stabilnost jer ne ovisi o vremenskim prilikama, omogućuje više sati rada godišnje i ne zahtijeva dodatna ulaganja u mrežnu infrastrukturu.
Suradnja je nužnost
U nastavku seminara prof. dr. sc. Ante Čikić sa Sveučilišta Sjever iz Koprivnice prikazao je rezultate dugogodišnjeg praćenja i istraživanja primjene geotermalne energije i drugih obnovljivih izvora u velikim objektima, ističući izvedene i funkcionalne objekte u okviru vlastitih projekata.
Prof. dr. sc. Nenad Mustapić s Veleučilišta u Karlovcu izložio je osnovne principe konstruiranja geotermalnih elektrana i kogeneracijskih postrojenja. Naglasio je nužnost suradnje geološke struke i strojarstva pri istraživanju i razvoju postrojenja te iznio pregled osnovnih termodinamičkih i tehno-ekonomskih analiza, ističući brojne ograničavajuće čimbenike u fazi projektiranja i izgradnje.
Dipl. ing. Zlatko Kuntić iz Elektroprojekta fokusirao se na problematiku strojarskog dijela geotermalnih elektrana, posebno na utjecaj svojstava i sastava geotermalne vode na materijale i opremu poput cjevovoda, izmjenjivača i ventila.
Jedan od najvažnijih domaćih primjera inovacija je demonstracijski projekt u Topuskom, koji je predstavio mag. ing. mech. Josip Miškić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Toplinarski sustav u Topuskom, baziran na četiri bušotine prosječne temperature 64 °C, opskrbljuje lječilište, javne ustanove, poduzeća i kućanstva. Prije projekta sustav je bio opterećen velikim gubicima i zastarjelom opremom, dok je u okviru EU projekta REWARDHeat zamijenjen novom, energetski učinkovitom opremom, automatiziranim upravljanjem te predizoliranim cijevima u duljini većoj od 4300 metara. Zahvaljujući tim zahvatima, smanjena je potrošnja geotermalne vode, toplinski gubici i potrošnja električne energije, a povećana učinkovitost sustava i kvaliteta opskrbe. Projekt REWARDHeat financiran je iz programa Obzor 2020., a pokazao je primjenu nove generacije niskotemperaturnih toplinskih sustava i mogućnost integracije obnovljivih izvora i otpadne topline.
Mag. ing. mech. Anja Bašić iz Elektroprojekta prikazala je mogućnosti razvoja centralnog toplinskog sustava u Križevcima temeljenog na bušotini Križevčanka – 1. Analizirane su dvije varijante korištenja: izravno i neizravno iskorištavanje geotermalne vode, pri čemu se kao troškovno optimalnija pokazala varijanta s izgradnjom toplinske stanice i neizravnim korištenjem topline za grijanje javnih i drugih objekata.
Prof. dr. sc. Vladimir Soldo sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje istaknuo je kako je u Sloveniji broj instaliranih plitkih geotermalnih sustava dvostruko veći nego u Hrvatskoj, unatoč domaćem potencijalu. Predstavio je rezultate pionirskih istraživanja, razvoj uređaja za ispitivanje termičkih svojstava tla te mapiranje plitkih geotermalnih sustava u Hrvatskoj, kao i integraciju tih sustava u obnovu zgrada FSB-a. Sve aktivnosti objedinjene su kroz projekt PLIGES, pri čemu je razvijena nacionalna baza izvedenih geotermalnih dizalica topline i interaktivna GIS karta.
Dipl. Ing Gojko Šimunović iz tvrtke Optima Therm govorio je o izazovima u projektiranju i izvođenju dizalica topline tlo–voda i voda–voda. Naglasio je potrebu poštivanja strukovnih pravila i standarda te bolju koordinaciju između projektanata i izvođača, ali i potrebu stručnog nadzora, posebno zbog rizika upotrebe neadekvatnih materijala i rastućeg broja loše izvedenih sustava na tržištu.
Univ. bacc. ing. mech. Iva Mraz sa zagrebačkog FSB-a prezentirala je rezultate opsežnih terenskih istraživanja i mjerenja izvedenih geotermalnih dizalica topline u raznim klimatskim i geološkim uvjetima u više zemalja. Istaknula je da prikupljeni podaci potvrđuju primjenjivost i učinkovitost ove tehnologije u širokom rasponu zgrada, uz napomenu da je za dugoročnu pouzdanost i efikasnost sustava nužno pridržavanje osnovnih postulata izvođenja ovakvih sustava kako bi se osigurala dugoročna učinkovitost i pouzdanost rada.
