Jedini konkretni zaključak konferencije je u uspostavljanju financijskog mehanizma za naknadu štete (Loss and damage), kroz koji bi bogatije zemlje i najveći zagađivači okoliša trebali onim manjima, manje odgovornima za klimatske promjene, ali i najranjivijima, pomoći u saniranju šteta koje klimatske promjene donose. No, detalji i financijski iznosi te pomoći nisu utvrđeni, već je to ostavljeno za neke buduće konferencije.
Propali dogovori
Dodatno zabrinjava i činjenica da raniji takav dogovor, kojim je za iste svrhe trebalo osigurati 100 milijardi dolara godišnje do 2020. godine, nije bio ispunjen – pa je pitanje kakva je sudbina i ove inicijativeJoš jednom je naglašeno da bi do 2030. godine trebalo prepoloviti emisije stakleničkih plinova i učiniti sve da se globalno zagrijavanje zaustavi na najviše 1,5°C iznad predindustrijskog prosjeka.
Trenutačno je Zemlja na oko 1,1°C iznad te razine, i iznimno su malene šanse da će se taj konkretni cilj postići, pogotovo uz deklarativne zaključke poput ovoga. Kao poseban poraz svih aktivista i onih koji se zalažu za "zelenu tranziciju" ističe se i činjenica kako u zaključnom tekstu konferencije nije uopće spomenuta predanost smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima. Takav je tekst posljedica lobiranja zemalja koje ovise o preradi fosilnih goriva, poput Kine i Saudijske Arabije.
Predstavnici EU izrazili su razočaranje takvim ishodom, a ako aktivisti kažu da je "cilj od 1,5°C službeno mrtav", piše Bug.
