Onečišćenje zraka glavni je ubojica u Europskoj uniji

Autor: N.D. Objavljeno: 24.11.2022. 🕜 09:04 Lokacija: Bruxelles (Belgija)

Čak 96% urbanog stanovništva EU-a je izloženo koncentracijama finih čestica iznad razine smjernica

Europska agencija za okoliš (EEA) je objavila novu cjelovitu procjenu „Kvaliteta zraka u Europi 2022.”, u kojoj predstavlja status kvalitete zraka u Europi, procjenjuje utjecaje onečišćenja zraka na zdravlje i ekosustave te utvrđuje izvore emisija u zrak. Prema analizi EEA, onečišćenje zraka i dalje predstavlja značajan rizik za zdravlje u Europi, uzrokujući kronične bolesti i preuranjene smrti. 

Godine 2020. 96% urbanog stanovništva EU-a bilo je izloženo koncentracijama finih čestica (PM2,5) iznad razine smjernica Svjetske zdravstvene organizacije od 5 mikrograma po kubnom metru (µg/m3) zraka. Onečišćenje zraka također šteti bioraznolikosti i oštećuje poljoprivredne usjeve i šume, uzrokujući velike ekonomske gubitke. Loša kvaliteta zraka, posebno u urbanim područjima, i dalje utječe na zdravlje europskih građana. 

Prerane smrti

Prema posljednjim procjenama EEA-e, najmanje 238 000 ljudi umrlo je prerano u EU-u 2020. godine zbog izloženosti onečišćenju PM2,5 iznad razine smjernica WHO-a od 5 µg/m3. Zagađenje dušikovim dioksidom dovelo je do 49 000, a izloženost ozonu do 24 000 ranih smrti u EU. Osim preuranjene smrti, onečišćenje zraka uzrokuje loše zdravlje i stvara značajne troškove zdravstvenom sektoru. Na primjer, u 2019. izloženost PM2.5 dovela je do 175.702 godina života s invaliditetom zbog kronične opstruktivne bolesti pluća u 30 europskih zemalja. 

Ipak, ima nekih pomaka - od 2005. do 2020. broj ranih smrti od izloženosti PM2.5 pao je za 45% u EU. Ako se ovaj trend nastavi, očekuje se da će EU ispuniti cilj akcijskog plana nulte onečišćenja za 55% smanjenja prerane smrti do 2030. Štetu radi i prizeman ozon, s čim se sve češće susrećemo i u Hrvatskoj u nekim gradovima, kada se izdaju obavijesti da osobe osjetljiva zdravlja i djeca ne izlaze van. 

Prema analizi EEA, 59% šumskih područja i 6% poljoprivrednog zemljišta bilo je izloženo štetnim utjecajima razine prizemnog ozona u Europi 2020. Ekonomski gubici zbog utjecaja prizemnog ozona na prinose pšenice ukupno su iznosili oko 1,4 milijarde EUR u 35 europskih zemalja 2019., a najveći gubici zabilježeni su u Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj i Turska, objavila je EEA.

TAGOVI