U organizaciji Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) danas je održana međunarodna stručna konferencija '30 godina mreže Natura 2000 – Poslušaj glas prirode!' na kojoj su se, kroz niz izlaganja i panel raspravu, predstavile brojne teme iz područja politika zaštite prirode.
"Danas živimo u vremenu kada zelene politike više nisu pitanje izbora ni luksuza. One su naša realnost i jedini put kojim trebamo ići. Sve češće možemo čuti kako se uz klimatsku krizu spominje i kriza bioraznolikosti, a odgovarajuća rješenja moramo tražiti sinergijski, jer su ova područja neraskidivo povezana. Zato i ovakvim stručnim skupovima nastojimo učvrstiti stajalište da očuvanje prirode treba biti mainstream i da trajno moramo činiti promjene u razmišljanju i pristupu društva prema očuvanju prirode", izjavio je u uvodnom govoru državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Hrvoje Bujanović.
Predstavnica Glavne uprave za okoliš pri Europskoj komisiji Luisa Samarelli predstavila je obveze članica u sklopu europske strategije o bioraznolikosti 2030., a o stanju prirode u Europi i Hrvatskoj sudionici konferencije mogli su više saznati iz izlaganja dr. sc. Riyong Kim iz Europske agencije za okoliš.
Politike i projekte zaštite prirode u Hrvatskoj, kroz konkretne primjere iz prakse, predstavio je ravnatelj Uprave za zaštitu prirode MINGOR-a Igor Kreitmeyer.
Prirodni kapital
U drugom dijelu konferencije se, kroz dinamičan panel, raspravljalo o budućim izazovima u ostvarivanju ciljeva zaštite prirode do konca ovog desetljeća.
U panelu su sudjelovali dr. sc. Vedran Nikolić iz Glavne uprave za okoliš Europske komisije, Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, dr. sc. Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, mr. sc. Ante Mišura, ravnatelj Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede, te Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije Ministarstva turizma.
Kroz panel raspravu otvorena je i tema neophodnih mjera za rješavanje hitne klimatske situacije i za očuvanje bioraznolikosti, što je bila tema i na nedavno održanoj UN-ovoj klimatskoj konferenciji COP27, gdje su sudjelovali i predstavnici MINGOR-a.
Na konferenciji se govorilo i o modelu nature-based solutions, odnosno rješenjima koja su temeljena na prirodi, izvijestio je MINGOR.
Model je to koji načine za očuvanje bioraznolikosti i obnovu ekosustava pronalazi upravo u prirodi, kroz održavanje i obogaćivanje prirodnog kapitala te promicanje održivog biogospodarstva. Dosadašnja istraživanja pokazuju kako upravo rješenja temeljena na prirodi mogu za čak 37 posto pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena do 2030. godine.
Međusektorska suradnja
Održivost korištenja resursa, posebice morskih ekosustava, koji donose znatne zdravstvene, društvene i gospodarske koristi obalnim zajednicama, jedno je od ključnih pitanja u Hrvatskoj.
Dobar primjer zaštite na regionalnoj razini je Jabučka kotlina, koja je proglašena Područjem ograničenog ribolova, što je prepoznato kao učinkovit mehanizam zaštite i obnove gospodarskih vrsta riba te ostalih morskih organizama važnih za bioraznolikost.
Više o modelu održivog korištenja morskih ekosustava te obvezi zaštitite 30 posto Jadranskog mora do 2030., sudionicima su predstavili Ante Mišura i Aljoša Duplić.
Utjecaj turizma na ekosustav, važnost održanja ekosustava i njegova povezanost s razvojem turizma, također su bili jedna od tema konferencije, s čime je sudionike upoznao Slavko Štefičar.
Očuvanje bioraznolikosti i obnova ekosustava s jasnom međusektorskom suradnjom treba biti prioritetno područje javnih politika, zaključak je konferencije.
