Francuski sud zabranio je korištenje dva herbicida koji sadr že glifosat proizvođača Syngenta.
Nacionalna agencija za sigurnost hrane, okoliš i zdravlje na radu (ANSES) je obnovila dozvolu za stavljanje u promet 2020. godine, ali sud smatra da nije obavljena potpuna procjena rizika ovih herbicida za određene životinje.
U odluci se navodi da se ta dozvola poništava jer nije ispoštovan princip predostrožnosti.
Glifosat je najčešće korišteni herbicid na svijetu glavni je sastojak stotine drugih proizvoda koje poljoprivrendnici intenzivno koriste pri uzgoju prehrambenih usjeva. Godinama traje kampanja za njegovu zabranu u Europi, otkad je 2015. Svjetska zdravstvena organizacija zaključila da može uzrokovati neke vrste raka, ali je kampanja za njegovu zabranu uglavnom za sada neuspješna, iako postoje jasni dokazi da taj sastojak u herbicidu može biti kancerogen za ljude i morske kralježnjake.
Genotoksičnost je moguća
Analize koje su provedene se odnose na genotoksična svojstva glifosata. Tvrtke proizvođači tvrde da glifosat nije genotoksičan, te da ne uzrokuje oštećenje DNK, budući da je takvo oštećenje prepoznato kao uzrok nastanka raka.
Europska komisija je u 2022. produžila upotrebu herbicida na bazi glifosata do kraja 2023. a Hrvatska ga neće zabranjivati iako su neke zemlje na tom putu (Austrija). Francuska ekološka organizacija Générations Futures je u prosincu 2020. godine uložila dvije žalbe sudu u Montpellieru protiv obnavljanja dozvole za stavljanje u promet proizvoda Touchdown System 4 i Touchdown Forest Syngente. Pozdravili su najnoviju odluku suda i podsjetili na važnost procjene utjecaja ovih pesticida na bazi glifosata na pčele, kralježnjake i člankonošce.
Syngenta je razočarana odlukom suda te su priopćili da zadržavaju pravo žalbe. Tvrde da su proveli rigorozan proces certifikacije koji je pokazao sigurnost upotrebe u skladu sa zahtjevima navedenih proizvoda.
Posljednje obavljene analize kvalitete hrane EU MACP programa iz 2021. testirale su 12 vrsta voća i povrća na ostatke pesticida a pokazale su da u 58% uzoraka nisu detektirane mjerljive razine pesticida, dok je u 39% utvrđen ostatak jednog ili više pesticida u razina dopuštenog ili ispod nje, a 2,1% analiziranih uzoraka imalo je pesticida iznad dozvoljenog. Posebno osjetljivim pokazao se uvozni grejp. Slične analize u Hrvatskoj problematičnim na prevelike ostatke pesticida detektirale su jagode, breskve, jabuke, limun, kivi, špinat, sjeme sezama i dr. i maline, a u 6,4% uzoraka pesticidi su bili iznad dozvoljenih razina. Tijekom 2021. analizirano je 260 uzoraka od 549 obuhvaćenih analizom, objavio je HAPIH pri Ministarsvu poljoprivrede.
