Grad je zatražio jamstvo od ponuditelja da će cijene biti iste do kraja godine, a rok isporuke je 30 dana od narudžbe, te da se može isporučiti minimalno 10 boksova mjesečno. Uvjetima poziva je odgovorilo samo osam tvrtki, koje nude različite cijene unutar iste kategorije tipskih boksova. Najmanji boks za četiri kante od 250 litara po najnižoj cijeni može se dobiti po 16.596 kn, a najviša cijena iznosi čak 30.375 kn. Taj najmanji boks je četvrtastog oblika u koji bi se trebale nagurati četiri kante od 250 l, kojima je kroz vrata teže pristupiti pa najvjerojatnije neće biti prvi izbor stanarima.
Tipski projekt NS1-1 je ipak optimalniji, jer je riječ o boksu u dužini većoj od 3 metra i visini 195 cm, koji zaprema malo više od pet četvornih metara. Takav boks može se naručiti po cijeni od 24.250 kn do 35.200 kn. Zanimljivo je da je prema tipskom projektu za taj boks (NS1-1) ukupna procijenjena vrijednost investicije 16.000 kn, što ukazuje da na tržištu vladaju zakoni "divljeg Zapada", jer su cijene 'napumpane' zbog potražnje koja se očekuje.
Skuplji su mali boksovi
Veće zgrade morat će platiti više, ali tu je dosta nelogičnosti, jer ispada da su manji spremnici (koji će biti i traženiji) po četvornom metru bitno skuplji od većih. Stanari zgrada koji trebaju boksove za spremnik dva kontejnera platit će od 26.250 kn do 41.500 kn, a oni koji trebaju boks za četiri kontejnera (615x165x195 cm) nude im se cijene od 47.147 kn do 69.875 kn. U većim tipskim projektima uopće se ne spominje projecirana vrijednost tih radova, kao za manje spremnike.
Negativnost je što su predstavnici stanara odluku o odabiru spremnika, koju donosi Grad, trebali donijeti iz tipskih projekata, bez mogućnosti da uživo vide jedan ili više takvih izgrađenih boksova. To ukazuje da grad nije razmišljao o promociji njihove gradnje, niti se spremio za to, dok se dosta izgovorilo o kaznama za nepropisno odlaganje u 'krivim vrećicama'.
Pošto je poznato da zgrade u Zagrebu nisu nimalo bogate te da znatan dio ima minimalnu zakonom dopuštenu pričuvu od oko dvije kune, jasno je da će suvlasnici za izradu boksova trebati tražiti i kredite. Batina postoji, no nedostaje mrkva.
Nepoznanice
Cijela priča s gospodarenjem otpadom u Zagrebu samo se komplicira, jer je vidljivo da sustav nije detaljno osmišljen niti se stoga ni ne može kvalitetno provesti, što znači da nije bilo dovoljno pripreme. Do sada je Grad izdao tek dvjestotinjak rješenja o postavljanju spremnika, a nije poznato je li ijedna zgrada do sada spremnik i izgradila.
Također, nepoznanica je kako će se ti spremnici zaključavati, jer mjerodavne institucije tu nisu ponudile adekvatan odgovor, niti informirale predstavnike suvlasnika koji bi cijelu priču trebali i odraditi. Na društvenim mrežama spominju se tzv. master ključevi, koji bi trebali otvarati sve spremnike u gradu, no jasnih informacija nema. Cijenu će dakako, platiti građani.
